Znanstveno vijeće za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uputilo je pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću u kojem traži odgodu donošenja seta Bačićevih zakona o prostornom uređenju, gradnji te energetskoj učinkovitosti „Polazeći od spoznaje da je hrvatski prostor – nakon ljudi – najveće nacionalno bogatstvo kojim raspolažemo kao zajedničkim dobrom, te da su njegove vrijednosti u velikoj mjeri tvori, a i danas tvore, prepoznatljiv identitet hrvatske države, naroda i društva, najodgovornije državno tijelo dužno je voditi osobitu brigu o njegovu planiranju, očuvanju i održivom korištenju“, ističe jedan od najcjenjenijih hrvatskih arhitekata, akademik i predsjednik Vijeća Nikola Bašić analizirajući temelj problema novog zakonskog okvira koji prostor tretira kao lako pristupačan tržišni resurs.
"Prijedlog zakona o prostornom uređenju ne daje odgovor na ključno pitanje: Kako očuvati i razviti identitet hrvatskoga prostora kao zajedničkog dobra u uvjetima tržišne ekonomije?" navodi Bašić jedan od razloga zbog kojih traži odgodu donošenja novih zakona. Akademija smatra da zakon koji bi trebao štititi prostorni integritet Hrvatske ne počiva na temeljnim vrijednostima propisanim Ustavom, jer ne štiti prostor od stihijskih pritisaka koji ozbiljno ugrožavaju dugoročnu održivost prostora i zajednice, te ne prepoznaje nužnost: rekultivacije zapuštene prirodne i kulturne baštine, rekvalifikacije degradiranih krajolika i izgrađenih prostora, suzdržavanja od građevinskih intervencija u područjima primarne prirode, zaštite pretvaranja cjelokupnoga nacionalnog prostora u građevinsko zemljište isključivo na temelju vlasničke legitimacije.
Bašić upozorava da javna rasprava provedena putem e-savjetovanja nije ispunila svoju svrhu, nego je pokazala da komentari stručnjakā, znanstvenih institucija, profesionalnih komora i građana nisu dobili odgovarajuću pažnju. – Zakon koji se oblikuje pod partikularnim pritiskom interesnih skupina može dugoročno proizvesti tešku i nepovratnu štetu.
FOTO Država rasprodaje nekretnine diljem Hrvatske: Stan u Zagrebu od 25.000 eura, evo detalja
Stalan demografski pad, turističko-nekretninski pritisci, prodor spekulativnoga kapitala, rast regionalnih nejednakosti, degradacija okoliša i krajolika, posebno obalnog pojasa kao prostora višestrukih kontakata i konflikata, te postupna privatizacija zajedničkih dobara – sve su to procesi na koje snažna, moderna i pravedno oblikovana zakonska rješenja moraju odgovoriti.
Donesu li se Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti bez strateškog preispitivanja njihove svrhe, smisla i posljedica, Hrvatska riskira dugoročan gubitak prostornog identiteta i kontrole nad vlastitim teritorijem", stoji u pismu Akademije koja njime izgovara probleme koje mjesecima analizira i Večernji list, s naglaskom na to da identitet hrvatskog prostora nije nastao iz megaprojekata, spektakularne arhitekture niti uniformnih turističkih zona, već iz prirode, krajobraza, rada lokalnih zajednica, malih gradova i sela, tradicijske poljoprivrede i kulture življenja.
Novi zakoni proturječe tome jer otvaraju prostor elitnim investitorskim kompleksima, digitalno šifriranim apartmanima, anonimnom vlasništvu koje monetizira prostor preko globalnih platformi, dok istodobno domaći mali hoteli i obiteljski smještaj, ono što Hrvatsku čini autentičnom, nemaju nikakvu sustavnu podršku.
Otvori KEKS Pay
A kada su ti učeni i uvaženi akademiji išta pametno predložili a ne kao u ovom pismu samo kuknjava i lažno senzibiliranje . Ajde akademici izađete iz svojih prašnjavih sobica i počnite se baviti realnim problemima sveobuhvatno.