Švedska vlada objavila je plan za uspostavu prvih hitnih zaliha žitarica u sjevernim okruzima zemlje, regiji koja bi u slučaju sukoba mogla biti odsječena od ostatka države. U sklopu proračuna za 2026. godinu, izdvojit će se 575 milijuna kruna (oko 60 milijuna dolara) za stvaranje strateških rezervi žitarica, priopćila je vlada. Prema Švedskom odboru za poljoprivredu, zalihe će se redovito obnavljati kako bi se spriječilo njihovo propadanje. Natječaj za uspostavu rezervi bit će objavljen u okruzima Norrbotten, Västerbotten, Västernorrland i Jämtland. Ovi sjeverni krajevi, koji se prostiru na gotovo 1600 kilometara udaljenom teritoriju od južne Švedske, trenutno ovise o transportu žitarica iz juga, što bi u kriznim situacijama, poput rata, moglo predstavljati ozbiljan izazov.
Ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin naglasio je važnost ovog poteza. "Sjeverna Švedska ključna je za našu vojnu strategiju i prioritet je za potpunu obranu zemlje. Upravo ovdje započinjemo s uspostavom zaliha žitarica kako bismo osigurali da stanovništvo ima hranu čak i u vrijeme krize", kazao je. Ova inicijativa dio je šire strategije mobilizacije cijelog društva, od vlasti do građana i tvrtki, a kako bi se zemlja pripremila za potencijalnu oružanu agresiju uz očuvanje ključnih funkcija. Prema podacima Odbora za poljoprivredu, zalihe žitarica omogućit će da 90-95% stanovništva preživi tri mjeseca bez nedostatka hranjivih tvari. U ratnim uvjetima, prehrambene potrebe rastu, s prosječnom potrebom od 3000 kalorija dnevno po osobi, za razliku od uobičajenih mirnodopskih uvjeta.
Odluka dolazi u kontekstu sve većih sigurnosnih napetosti u regiji Baltičkog mora. Švedska je 2015. oživjela svoju strategiju „potpune obrane“ nakon ruske aneksije Krima, a dodatne mjere uvedene su nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Prošle godine, Švedska se pridružila NATO-u, dodatno pojačavajući svoje obrambene kapacitete. Premijer Ulf Kristersson u siječnju je upozorio da Švedska 'nije u ratu, ali nema ni mira', ističući izloženost regije Baltičkog mora hibridnim napadima, uključujući dezinformacije i oštećenja podmorske infrastrukture. Sumnje na rusku agresiju usmjerenu na podmorske kabele potaknule su NATO da pokrene operaciju 'Istočna straža', usmjerenu na zaštitu kritične infrastrukture morskog dna. U srijedu su švedske oružane snage izvijestile da prate rusku podmornicu koja je u utorak ušla u Baltičko more. Švedska mornarica, uz objavu dviju fotografija incidenta, naglasila je da se radi o rutinskoj operaciji u suradnji s NATO saveznicima, uz dobar nadzor nad situacijom u regiji. Ove mjere odražavaju sve veću zabrinutost Švedske za sigurnost i spremnost za krizne situacije, dok zemlja jača svoju ulogu u regionalnoj i globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, javlja CBS News.
Švedska agencija za civilne nepredviđene situacije (MSB) objavila je i popis preporučenih namirnica koje imaju visok udio masti i proteina te se lako skladište. Uključuje pesto, sušeno meso ili ribu, pekmez, čokoladu, pire krumpir, mlijeko u prahu i kekse. "U ratnom scenariju ljudi će biti fizički aktivniji nego u normalnim okolnostima", rekao je nedavno za AFP Oskar Qvarfort, službenik za planiranje u hitnim slučajevima u Švedskoj agenciji za hranu, dodajući da će u prosjeku povećana potreba biti oko 100 kalorija.
Martin Svennberg, poduzetnik iz Stockholma, poslušao je savjet i u podrumu stvorio obilne zalihe hrane za svoju obitelj. U skučenom skladištu u kutijama je složeno 100 kilograma brašna, deseci konzervi razne hrane i niz liofiliziranih obroka, dovoljno za tri mjeseca. Za njega hrana nije samo za preživljavanje već i za moralnu podršku, što je u takvim situacijama ključno, naglasio je za AFP. "Mislim da je jako važno opskrbiti se hranom koju volite i koju jedete u normalnom životu", rekao je.
Prema istraživanju MSB-a provedenom na 2000 ljudi, 86 posto Šveđana smatra da je zemlju vrijedno braniti u slučaju vojnog napada, a 76 posto bi bilo spremno braniti je u sklopu švedske civilne obrane. Agencija je dva puta poslala brošuru svim švedskim kućanstvima u kojoj ih informira o tome kako djelovati u krizi, jednom 2018., a zatim 2024. godine. Istraživanje, objavljeno u ožujku, pokazalo je da se 39 posto ljudi osjećalo "zabrinuto" kada je primilo izdanje iz 2024., u usporedbi s 24 posto u 2018. godini, piše France 24 .
Otvori KEKS Pay
kad im je krvoločna rusija susjed, normalno je to što rade