Broj ljudi koji se svake godine sele u drugu državu gotovo se utrostručio od početka stoljeća, pokazalo je novo međunarodno istraživanje. Koristeći metode dubokog učenja i analizu velikih skupova podataka, znanstvenici su procijenili da danas oko 35 milijuna ljudi godišnje mijenja državu prebivališta, dok ih je 2000. godine bilo oko 13 milijuna, a 1990. približno 15 milijuna, prenosi Daily Mail.
Istraživači ističu da migracije danas rastu brže od ukupnog broja stanovnika na Zemlji, što znači da je svijet postao znatno mobilniji nego prije nekoliko desetljeća. Iako su gospodarske krize, ratovi i pandemije povremeno usporavali ili poticali migracijske tokove, dugoročni trend pokazuje stalan rast međunarodnih preseljenja.
Prema autorima studije, dosadašnje analize često su stvarale pogrešan dojam da su globalne migracije relativno stabilne jer su se oslanjale na podatke objavljivane u višegodišnjim razmacima. Novi godišnji podaci, međutim, otkrivaju da se intenzitet migracija kontinuirano povećava od početka 2000-ih godina. - Ovaj uzlazni trend prije svega proizlazi iz dugoročnih demografskih promjena i gospodarskog razvoja, a ne samo iz pojedinačnih kriza - istaknuo je jedan od autora istraživanja, profesor Guy Abel.
Najveće svjetsko odredište za migrante danas je Bliski istok. Od 2010. godine čak 19 milijuna ljudi iz Indije, Pakistana i Bangladeša preselilo se u zaljevske države poput Saudijske Arabije, Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Samo iz Bangladeša u Saudijsku Arabiju svake godine dolazi oko 300.000 ljudi.
Europa, s druge strane, bilježi snažan rast migracija unutar same regije. Prije pandemije koronavirusa godišnje se između europskih država selilo oko tri milijuna ljudi, što je više nego nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih. Stručnjaci taj trend povezuju s proširenjem schengenskog prostora i većom slobodom kretanja radnika.
Među najvećim pojedinačnim migracijskim valovima u promatranom razdoblju ističe se genocid u Ruandi 1994. godine, kada je oko 950.000 ljudi u samo jednoj godini pobjeglo u susjednu Demokratsku Republiku Kongo. Autori zaključuju da se sve više ljudi odlučuje na preseljenje u potrazi za boljim gospodarskim prilikama ili zbog bijega od sukoba i nesigurnosti. Zbog toga će migracije, smatraju, ostati jedno od ključnih globalnih društvenih i političkih pitanja i u desetljećima koja dolaze.