Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac u posljednje je vrijeme izložena kritikama zbog slabije realizacije sredstava iz EU, zbog čega je dijelom rebalansiran i ovogodišnji državni proračun.
U posljednje vrijeme izloženi ste kritikama zbog manjih prihoda iz europskih fondova od planiranih, što je vidljivo i iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Zbog čega se to događa?
Umanjenje proračuna u rebalansu rezultat je lošeg planiranja, što se posebno odnosi na velike projekte za koje dokumentacija još nije pripremljena. U idućoj godini posebnu ćemo pažnju posvetiti tome da se rokovi ne prolongiraju. U studenom i prosincu ove godine Europskoj komisiji šaljemo izjavu o izdacima za 2014. godinu po "n+3" pravilu, što znači da se novac može koristiti još tri godine nakon završetka godine u kojoj je projekt odobren, a tako će biti i za svaku slijedeću godinu. Natječaji iz ove financijske perspektive intenzivnije su se počeli objavljivati tek 2016. i to je razlog zašto prije nismo mogli ovjeriti ključne troškove. Spomenutim izjavama o izdacima, koje iznose dodatnih 290 milijuna eura, odnosno tih 1,9 milijardi kuna iz rebalansa proračuna, spriječit ćemo gubitak EU sredstava koja smo imali na raspolaganju za 2014. godinu, a koje je prema pravilima Europske unije potrebno ovjeriti do kraja 2017. U tom kontekstu zaista ulažemo napore u svim resorima. Više puta sam rekla kako nisam zadovoljna povlačenjem jer kasnimo s procesima dvije godine, što zbog političke situacije u zemlji, što zbog kasne objave natječaja i to korisnici s punim pravom zamjeraju.
Radi li se o propustu vašeg prethodnika?
Upravo suprotno, stvari su se pokrenule tek kad je kolega Tolušić preuzeo resor. Ono što je važno istaknuti je da nam stopa ugovaranja projekata raste i to za 232 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do listopada 2016. godine, kada je ova Vlada preuzela vlast. Najizraženiji rast ugovaranja projekata postignut je kod Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i on iznosi 400%. U samo deset mjeseci ove godine, objavili smo natječaje putem kojih je korisnicima stavljeno na raspolaganje 20% od ukupne alokacije EU sredstava, odnosno 2,3 milijuna eura. Naravno, nakon objave natječaja tek slijedi prijava, evaluacija projekata, zatim potpisivanja ugovora, provedba i tek tada slijedi ovjeravanje troškova. Procedura dugo traje, ali napredak je itekako vidljiv i to potvrđuju brojke koje sam ranije iznijela.
Hrvatska je po korištenju fondova na začelju EU. Jesu li naše procedure složenije ili su nam korisnici manje poduzetni?
Ne bih rekla da je baš tako. Što se tiče ovjeravanja troškova, što je zapravo zadnji korak u cjelokupnoj proceduri, trenutno jesmo na začelju jer su se natječaji u većoj mjeri počeli objavljivati tek 2016., no kad govorimo o ugovaranju projekata, Hrvatska se nalazi među boljim zemljama članicama. Naime, do 10. studenog 2017. godine ugovoreno je 3.3 milijarde eura, odnosno 31% dodijeljenih sredstva. Kad sam došla na čelo ministarstva zadala sam si zahtjevan zadatak, a to je da ćemo do kraja godine ugovoriti 13 milijardi kuna europskih sredstava, što smo već premašili, a do kraja godine ugovorit ćemo ukupno 17 milijardi kuna europskih sredstava. Kad je riječ o isplati korisnicima, tu smo na oko 7,5 posto, no i u tom segmentu je u posljednjih godinu dana postignut rast od čak 173% na razini svih operativnih programa.
Na što ćete se koncentrirati u idućem razdoblju?
Izuzetno nam je važno uključivanje ljudi s terena jer želimo ojačati sustav za buduće decentralizirano upravljanje fondovima EU. Sve države članice koje su uspješne u povlačenju EU sredstava, delegirale su određene funkcije upravljanja regionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi to postigli, nužno je jačanje kapaciteta institucija uključenih u provedbu EU fondova, a posebno regionalnih agencija koje su naše produljene ruke na terenu i najbliže našim građanima te je njihova zadaća upravo pomoći korisnicima da što lakše i brže dođu do EU sredstava. Za jačanje kapaciteta i zapošljavanje dodatnog kadra imamo na raspolaganju sredstva iz proračuna Europske unije, točnije iz tehničke pomoći, čiji je cilj osigurati učinkovitu provedbu operativnih programa te u konačnici ubrzati procese objavljivanja natječaja i procedura dodijele sredstava, Plaće spomenutih dodatnih kapaciteta koji će raditi na EU poslovima, kao i materijalni rashodi, bit će sufinancirani sredstvima iz spomenute tehničke pomoći u iznosu od 85 posto.
U kojim resorima se najviše kasni?
Problematični su projekti koji se odnose na Kohezijski fond. Riječ je o velikim infrastrukturnim projektima kojima nije lako upravljati. Posebno se to odnosi na sektor otpada i prometa, gdje ugovaranje traje godinama i to je nešto što moramo ubrzati. Ipak, mislim da smo te probleme otklonili. Ovo je definitivno godina velikih projekata u prometu, a slijedeću godinu vidim kao godinu gospodarenja otpadom. Konačno smo uspostavili koordinaciju kroz e-koheziju, odnosno sveobuhvatno informatičko rješenje za učinkovito upravljanje i praćenje operativnih programa i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, koji ćemo predstaviti idući tjedan, a koji će omogućiti elektroničku prijavu i praćenje svih prijavljenih projekata. Kroz taj će se sustav vidjeti koje tijelo što radi, koje su osobe odgovorne za pojedinačni projekt, kako ide tijek novca i što se događa s revizijskim tragom. Kroz ovu godinu, nadoknadili smo sva kašnjenja koja su nas zatekla i odgovorno tvrdim da ćemo do 2023. godine isplatiti svaki cent koji smo dobili na raspolaganje iz proračuna EU. Moramo sustavno raditi na osvješćivanju građana o mogućnostima koje su im na raspolaganju te početi osluškivati teren, što je izostalo prilikom planiranja ove programske perspektive tijekom 2013. i 2014. godine.
Jesu li moguće raspodjele u okviru postojećeg operativnog programa?
Upravo smo ovaj tjedan započeli razgovore na najvišoj razini. Održala sam bilateralni sastanak s povjerenicom Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku, Corinom Cretu, tijekom kojeg smo razgovarale o izmjenama operativnog programa, za što lani uopće nismo imali priliku jer nismo imali rezultate. Sada kada su rezultati vidljivi, imamo elemente za pregovore s Komisijom te smo započeli razgovore kako bismo u 2018. zamijenili izvore financiranja i otklonili probleme proizašle iz lošeg planiranja. Oni koji nisu do kraja pripremili projekte morat će pričekati 2020., ali oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, studije i sve što je potrebno za početak provedbe projekata, bit će dio financijske perspektive. Naravno, nove prioritete je nemoguće ubacivati jer nam to Komisija ne bi dopustila, ali smatram da se trebamo skoncentrirati na gospodarstvo, istraživanje i razvoj, jer su to teme koje su važne i po programu Vlade, ali i u kojima postoji i više nego dovoljno pripremljenih projekata. Povjerenica Cretu nam je tijekom sastanka pružila potporu i vezano uz Zakon o razvoju Grada Vukovara, odnosno izuzimanje od državnih potpora, kako bi se ubrzala obnova i razvoj grada i u potpunosti otklonile posljedice ratnih razaranja, što je također vrlo bitno spomenuti.
Iz vaših riječi ispada da apsorbiraju i gospodarstvo i lokalna zajednica i županije, zaostaje jedino država?
To je sve zbog lošeg programiranja. Imamo ljude na terenu i upravo njih moramo pitati koje su potrebe terena i koji su projekti spremni . Baš zato većinu vremena provodim na terenu, obilazim Hrvatsku i osluškujem potrebe naših ljudi. Već nagodinu moramo krenuti u planiranje sljedećeg financijskog razdoblja koje će nastupiti 2021. godine. Istodobno nam slijedi šest mjeseci razgovora o novom proračunu EU. Još uvijek ne znamo hoće li financijska perspektiva biti duga pet ili sedam godina, kolike će biti uplate u europski proračun s obzirom na Brexit. Tu smo gdje jesmo, moramo se skoncentrirati na ono što nam je trenutno na raspolaganju i već sada početi planirati sljedeće razdoblje kako se ne bismo ponovno našli u ovakvoj situaciji. Zbog toga smo krenuli u izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Nadamo se da će u Saboru biti donesena do kraja 2019. i onda ćemo samo u operativne programe uvrstiti sve što smo ranije definirali u strategiji razvoja Hrvatske. Nećemo čekati da nam netko drugi kaže što su nam ciljevi. Sigurna sam da to neće biti jedna u nizu strategija koje nikada nisu primijenjene, jer smo po prvi puta u povijesti naše zemlje donijeli Zakon o strateškom planiranju. Do sada smo imali 110 nacionalnih i 1700 lokalnih strategija, koje su same sebi bile svrha i koje su se često preklapale i nisu pratile sredstva u proračunu. Nacionalna razvojna strategija sada će biti krovni dokument te će razvojni programi i proračunske stavke morati biti u skladu s njom. Naravno, tu je ključan konsenzus svih političkih opcija, jer u protivnom nikada nećemo biti konkurentni. Konsenzus smo počeli graditi kroz razvojne forume za kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, koji su održani u Splitu i Vinkovcima, a iste planiramo nastaviti provoditi kako bismo informirali regionalnu i lokalnu razinu o njihovoj ulozi u postupku izrade Nacionalne razvojne strategije te kako bismo dobili uvid u različitosti i posebnosti svakog dijela Hrvatske i pronašli najbolji način za poticanje razvojnih potencijala i cjelokupnog teritorijalnog kapitala svih hrvatskih županija.
Kad ćemo imati novu statističku podjelu i kako će ona izgledati?
Već radimo na analitičkim podlogama, a 2020. godine imat ćemo mogućnost izmijene NUTS 2 regija, što će nam se poklopiti s novom financijskom perspektivom i to je nešto što ću sigurno napraviti. Ne smije nam se ponovo dogoditi da su primjerice moji Vinkovci u jednakom položaju kao i Grad Zagreb čime im je nepravedno smanjena, kako državna, tako i EU potpora. Grad Zagreb, je na 125 posto razvijenosti što daje krivu sliku svih manje razvijenih područja koja se nalaze u njegovoj okolici. U svim drugim zemljama članicama, glavni grad je zasebna regija i njegovo vezivanje uz druge gradove je nešto što nije opravdano ni jednim papirom koji imamo u Ministarstvu, a takva je odluka ipak donesena 2012. godine. Od 1. siječnja uvodimo novi indeks razvijenosti. Prema rezultatima postojećeg modela indeksa razvijenosti status potpomognutog područja ima 264 jedinica lokalne samouprave, dok bi prema rezultatima novog modela taj status imalo 304 jedinica. Na taj način, dodatnih 40 jedinica lokalne samouprave kojima je prethodnim indeksom nanesena nepravda, donošenjem izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ostvarit će prava i mogućnosti koje im doista i pripadaju. Upravo zato radimo novi Zakon te smo u ovoj godini u regionalni razvoj uložili 264 milijuna kuna, koliko nije uloženo kroz cijelo četverogodišnje razdoblje od 2012. do 2016. godine. Nikada svi neće biti zadovoljni, ali ključno je da sustav bude pošten i zato smo kroz sve europske natječaje propisali da prva i druga skupina po indeksu razvijenosti imaju 20 posto više bodova. U protivnom bi se uvijek koncentriralo na razvijenija područja.
Državna komisija za javnu nabavu poništila vam je nabavu IT platforme, a vi ste se našli pod kritikama jer je posao dodijeljen vašem poznaniku. O čemu se radi?
Nabava IT platforme odrađena je apsolutno u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Sukladno preporukama provedenog projekta Ministarstva u suradnji s Vladom Republike Litve još 2015. godine, izrađen je prijedlog novog modela koji sadrži opis hijerarhije i povezanosti strateških dokumenata za dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje te poveznicu s proračunskim planiranjem. Nastavno na preporuke proizašle iz spomenutog projekta, a u svrhu pronalaska IT rješenja za strateško planiranje i upravljanje razvojem koje će objediniti sve ključne podatke o aktima strateškog planiranja svih razina kao i razvojne projekte, stručne službe Ministarstva napravile su analizu tržišta radi identifikacije postojećih rješenja IT sustava koja odgovaraju potrebama Ministarstva. Identificirano je samo jedno rješenje na tržištu koje sadrži potrebne funkcionalnosti sukladno gore navedenim potrebama Ministarstva te se temeljem Zakona o javnoj nabavi krenulo u pregovarački postupak budući da se radi o IT rješenju zaštićenom u smislu propisa koji regulira prava intelektualnog vlasništva.
Hahaha, zapošljavanje dodatnog kadra, pokraj tisuća i tisuća nesposobnih uhljeba po pustim komisijama koji ništa ne rade nego ometaju procese prijave projekata, usporavaju evaluaciju, kopiraju neupotrebljiva uputstva, pojma nemaju što im je posao, i u suštini služe kao politički produžetak lopova na položajima. Suočite se s istinom, nesposobni ste, nikada nećete ubrzati projekte, a ono što tek slijedi su kazne zbog loše pripremljenih i izvedenih projekata.