Tijekom radova na energetskoj obnovi Gradskog muzeja u Čazmi, vrijednoj 1,7 milijuna eura, otkriveno je pravo arheološko blago. Na dubini od oko 2,5 metra ispod zgrade pronađeni su ostaci zidova srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća, čime je potvrđena dugogodišnja pretpostavka o postojanju ove utvrde. Osim toga, pronađeni su i ostaci mlađeg zida iz 15. stoljeća, što je dodatno iznenadilo istraživače, piše MojPortal.hr.
Zgrada današnjeg muzeja, izgrađena sredinom 18. stoljeća kao vojno-krajiška kurija, nalazi se na arheološkom lokalitetu zaštićenom od strane Ministarstva kulture. „Očekivali smo pronaći ostatke utvrde iz 15. stoljeća, ali otkriće starijeg zida iz 13. stoljeća bilo je neočekivano i iznimno značajno. Ono dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se spominje u pisanim izvorima“, ističe ravnateljica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić.
Čazma je od osnutka Zagrebačke biskupije bila posjed zagrebačkih biskupa, koji su uživali autonomiju izvan kraljevske vlasti. Biskupi su često boravili u Čazmi, a njihova rezidencija odražavala je raskoš i političku moć. Utvrda je u 15. stoljeću renovirana uz sudjelovanje talijanskih majstora, koji su donijeli najmodernije europske trendove. Pronađeni artefakti, poput ostataka kalijevih peći, nakita i posuđa, svjedoče o bogatstvu i sofisticiranosti tog doba.
„Zagrebački biskupi bili su među najimućnijima u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu, a Čazma je u srednjem vijeku bila jedan od ključnih gradova u Slavoniji“, objašnjava Cepetić Rogić. Grad je imao šest crkava, veliku utvrdu i strateški položaj, što potvrđuju i rimski putovi koji su prolazili ovim krajem. Utvrda je omogućavala nadzor nad širokim područjem, od Medvedgrada do Posavine, što ju je činilo privlačnom metom Osmanlijama.
Osim utvrde u centru grada, Čazma obiluje drugim arheološkim lokalitetima. Posebno se ističe gradina Gumnik u selu Bosiljevo, riječna utvrda na ušću Glogovnice u Česmu, koju je Grad Čazma nedavno otkupio. Uz ovu utvrdu vežu se povijesne priče, poput bitke vojnika obitelji Erdödy protiv Osmanlija u 16. stoljeću, ali i legenda o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske u 14. stoljeću.
Povijesne ličnosti poput biskupa Stjepana II., kancelara kralja Andrije II., i hercega Kolomana, brata kralja Bele IV., ostavile su dubok trag u Čazmi. Koloman, poginuo u bitci s Tatarima 1241., sahranjen je u raskošnoj crkvi Sv. Marije Magdalene, koja je izgrađena kao mauzolej u njegovu čast. Uz crkvu se nalazio i samostan, smješten ispod današnjeg gradskog trga.
Najnoviji nalazi bit će dokumentirani i obrađeni u skladu s konzervatorskim standardima, uz korištenje georadara, fotografiranje i računalne analize. Kako će zidovi utvrde biti prezentirani javnosti, ovisit će o odluci Ministarstva kulture i projektu obnove muzeja. „Cilj nam je da muzej postane mjesto ponosa za lokalno stanovništvo i privlačno odredište za turiste“, kaže Cepetić Rogić.
eto cazma je bila ,vise nije a mozda opet bude