Bundestag je izglasao je investicijski paket za jačanje njemačke vojske i pokretanje ekonomije. Uprkos izazovima, nova koalicija, predvođena liderom demokršćana Friedrichom Merzom, uspjela je postići dvotrećinsku većinu potrebnu za izmjenu dužničke kočnice s ciljem financiranja vojnih potreba i osnivanja fonda od 500 milijardi eura za infrastrukturne investicije u idućih 12 godina. Merz je uoči glasovanja istaknuo da je ovo ključan korak prema stvaranju zajedničke europske obrambene politike, koja će uključivati i zemlje izvan Europske unije.
Ole Nymoen, podcaster i slobodni novinar, cijeni demokratske slobode koje uživa u Njemačkoj, no u svojoj novoj knjizi "Zašto nikada ne bih ratovao za svoju zemlju" iznosi kontroverzno stajalište. Dvadesetisedmogodišnjak tvrdi da građani ne bi trebali biti prisiljeni boriti se za nacionalne interese, čak ni u slučaju invazije. "Život pod okupacijom bio bi grozan," izjavio je za Financial Times, "ali preferiram to nego smrt." Iako se Nymoen, koji se deklarira kao marksist, ne smatra glasnogovornikom svoje generacije, njegov stav otvara šira pitanja s kojima se Europa suočava u trenutku najvećeg naoružavanja od završetka Hladnog rata. Njemačka je uložila oko 100 milijardi eura u vojnu opremu nakon ruske invazije na Ukrajinu, a budući kancelar Friedrich Merz najavio je daljnja ulaganja u obranu, piše Financial Times.
Međutim, unatoč financijskim injekcijama, problem ljudstva ostaje. Eva Högl, povjerenica za oružane snage, upozorila je da Njemačka nije bliže cilju od 203.000 aktivnih vojnika do 2031. godine, s obzirom na to da se broj pripadnika oružanih snaga prošle godine smanjio. Četvrtina novih regruta napustila je službu unutar šest mjeseci. Bundeswehr pokušava zaustaviti odljev mladih regruta, no suočava se s izazovima nove generacije. Visoki vojni dužnosnik komentirao je: "Pripadnici Generacije Z dolaze s drugačijim očekivanjima. Traže ravnotežu između posla i privatnog života, što je teško uklopiti u vojni kontekst." U svjetlu rastuće napetosti s Rusijom, europski čelnici pojačavaju retoriku o očekivanjima od javnosti. Britanski general Sir Patrick Sanders upozorio je na "predratnu generaciju", dok je njemački ministar obrane Boris Pistorius šokirao izjavom da nacija mora biti "spremna za rat". Situaciju dodatno zaoštravaju prijetnje Donalda Trumpa o povlačenju američkih sigurnosnih jamstava za Europu.
Dok neke zemlje, poput Poljske, razmatraju uvođenje obvezne vojne obuke, Njemačka zasad odbacuje ideju vraćanja obveznog vojnog roka. Ipak, postavlja se pitanje spremnosti europskog stanovništva da se u većem broju pridruži oružanim snagama. Stručnjaci upozoravaju na nedostatak zajedničkog razumijevanja prijetnje između građana i vlada u mnogim europskim zemljama, za razliku od, primjerice, Finske. Sophia Besch iz Carnegie Endowment for International Peace ističe: "Moramo se zapitati za što bi mladi Nijemci danas bili spremni boriti se. Je li to Njemačka? Je li to europski projekt?". Stručnjaci procjenjuju da bi njemačke oružane snage trebale narasti na 270.000 aktivnih vojnika i 260.000 rezervista kako bi se ispunili NATO ciljevi i nadomjestio potencijalni odlazak američkih snaga iz Europe. Bundeswehr se suočava s izazovom privlačenja novih regruta na konkurentnom tržištu rada, uz istovremenu modernizaciju i poboljšanje imidža, a mladi Nijemci pokazuju otpor prema ideji služenja vojnog roka.
Nitko normalan ne zeli rat, problem je sto okupator svakog normalnog natjera da se brani. Jadan je onaj koji se u naprijed predaje bez borbe.