Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 221
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Mladen Staničić, direktor Instituta za međunarodne odnose

Europa može i bez velikih vođa

obz-stanicic-txt.jpg
import
16.03.2007.
u 14:34

U povodu 50. rođendana Europske unije o njezinoj budućnosti razgovarali smo s Mladenom Staničićem, direktorom Instituta za međunarodne odnose.

VL: Što je budućnost Europske unije, koje će komponente njezine zajedničke politike jačati, a koje eventualno slabjeti?
 EU će jačati naglasak na sigurnosnu politiku. Unija će unutar svojih granica uspostavljati sustav kojim bi sigurnost ojačala, pogotovo u onim zemljama koje imaju s time problema i koje nisu u stanju suprotstaviti se opasnostima. Na tom bi području Europska unija mogla postati važan faktor u međunarodnim odnosima i u odnosu na druge svjetske sile. Ona će, dakle, jačati sigurnost u svojem dvorištu, a time će pridonijeti i svjetskoj sigurnosti.

VL: Kako na budućnost Europske unije utječe jačanje novih igrača, poput Kine i Indije, te konsolidacija Ruske Federacije?
 Ekonomsko i političko jačanje tih država pogoduje Europskoj uniji jer njoj odgovara jačanje multipolarnosti. Iako Europska unija dijeli sustav vrijednosti sa Sjedinjenim Američkim Državama koje su dosad imale jednostranu ili čak hegemonističku ulogu u međunarodnim odnosima, nije joj odgovaralo to nametanje američke jednostranosti. Za Ameriku je poželjna pozicija lidera u međunarodnim odnosima, ali ne i hegemona. Jednostranost u američkoj vanjskoj politici nije odgovarala Europskoj uniji pa je čak proizvela i neke razdore unutar same Unije. Balansiranje novih snaga na globalnoj političkoj pozornici dobro će doći i Europskoj uniji da ojača svoju ulogu u međunarodnim odnosima.

VL: Što je danas prednost EU u globalnoj utakmici?
 Još je uvijek prednost Europske unije njezino gospodarstvo iako se ona sve više posvećuje političko-sigurnosnim pitanjima. Zbog snage svog gospodarstva, ona može imati velik utjecaj u mnogim zemljama, pa i u onima u kojima postoji potencijalna nestabilnost. Snaga EU u takvim zemljama dolazi do izražaja u njezinoj pomoći. U Europskoj uniji još se cijeni socijalna ravnoteža i jačanje socijalne jednakosti, što na unutarnjem planu znači smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih građana, a na vanjskom smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih zemalja. U tom smislu EU nastupa kao konstruktivna, moralna snaga. I takva kakva je danas, nedovoljno sjedinjena, ona nastupa kao moralni faktor u svijetu, u konstruktivnoj moderatorskoj ulozi, primjerice na Bliskom istoku i u borbi protiv terorizma.

VL: Što mislite o tezi da je problem današnje Europe to što više nema velikih državnika i vizionara?
 To je točno. Ali današnja vremena razlikuju se od onih poslije Drugog svjetskog rata kada je trebalo imati viziju za situaciju, na primjer, kad se Francuska oporavljala od njemačke opasnosti. Tada su bili potrebni i De Gaulle i Adenauer da bi svojim autoritetom povukli politiku. Današnja je EU birokratizirana, to je mašina koja na neki način "ide sama od sebe". Moguće je da je u pojedinim situacijama potreban vizionar koji će povući ostale svojim autoritetom i možda je to upravo ova situacija u vezi s donošenjem Ustava. Ali "veliki tate" i veliki vođe u demokratskim zemljama više nisu potrebni. Ohrabrujuće je to što prema nekim anketama Eurobarometra popularnost europskog Ustava sada raste u onim zemljama koje su ga prije dvije godine odbile. Dakle, europska je birokracija mehanizam koji ponekad proizvede neki problem, ali ima u sebi dovoljno snage da ga prevlada.

VL: Može li taj mehanizam nositi Hrvatsku ili ona ima dovoljno vlastite snage da uhvati priključak?
 Bruxelles već na neki način nosi Hrvatsku, jer da nema procesa približavanja Uniji, u Hrvatskoj bi mnoge stvari i na političkom, i na sigurnosnom, i na ekonomskom planu bile gore. Prilagođavanje Uniji daje rezultate i prije nego što je Hrvatska postala članica. To se, na primjer, vidi prema ekonomskim pokazateljima i prema situaciji s brodogradnjom. Da nema prilagodbe EU, o restrukturiranju brodogradnje i smanjivanju potpora toj industriji ni danas se ne bi govorilo. Pitanje je bi li ovi novi slučajevi korupcije u Hrvatskoj izašli na vidjelo da nema pritiska iz EU. Utjecaj EU na Hrvatsku blagotvoran je već sada, iako ona još nije postala članica.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata