Od srijede, 11. lipnja kamatna stopa na prenoćni depozit pada na 2 posto, nakon što je, ohrabrena slabljenjem inflacije, Europska središnja banka još jednom spustila kamatne stope za 25 baznih bodova. To je dva postotna boda ispod rekorda koji je dostignut u jesen 2023. godine i vraćanje kamata na razinu na kojoj su bile krajem 2022. godine. Depozitna kamata iznimno je bitna za banke u Hrvatskoj jer je to iznos kamata koji im isplaćuje Hrvatska narodna banka za viškove položene na račun središnje banke. Lani je tako HNB isplatio bankama oko 532 milijuna eura ‘ležarine’, a i ove bi godine s te strane banke mogle uprihodovati pola milijardi eura, što je i razlog da su banke posljednje dvije godine ostvarile iznimnu dobit.
Analitičari PBZ-a špekuliraju da će se nova kamatna stopa sigurno zadržati do rujna, nakon čega bi eventualno moglo uslijediti novo spuštanje.
Potezi banke u Frankfurtu ruše kamate na štednju građana i poduzeća na gotovo marginalne iznose, no samim tim trebale bi padati i kamate na kredite. U Hrvatskoj je posljednja tri mjeseca bilo posebno burno na tržištu stambenih kredita jer su ih banke pojačano dijelile uoči stupanja na snagu restrikcija kojim se od 1. srpnja zaoštravaju pravila kreditiranja. Rata stambenih kredita ne bi smjela prelaziti 45 posto dohotka dužnika niti se oni smiju odobravati na razdoblje dulje od 30 godina. HNB tek treba objaviti podatke o kreditnoj dinamici u proteklim mjesecima, no potražnja za stanovima bila je velika, kao i skok traženih cijena. Lani je mjesečna rata trećine stambenih kredita bila jača od 45 posto dohotka dužnika. Ima još jedan ne manje važan detalj s kojim će se suočiti dužnici. U vrijeme kad su kamate rasle uzimanje kredita s fiksnim kamatnim stopama bilo je povoljno za dužnike. Sad se, međutim, događa obrnut proces, što opet može biti razlog za nezadovoljstvo i prigovore. Zaduživanje na dulji rok uvijek donosi određenu dozu neizvjesnosti jer nitko ne može predvidjeti tržišna kretanja. Inače, kad je riječ o zaštiti od kamata, banke najčešće nude zaštitnu klauzulu na pet ili deset godina, nakon čega se otvara novi ciklus pregovaranja s dužnicima.
Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke ističe kako središnja banka, načelno, nastoji izbjegavati savjetovanje potrošača o tome kada se, koliko i pod uvjetima zadužiti.
– Pružamo potrošačima relevantne informacije, imamo komparativne liste s kamatnim stopama, uvijek i novinarima damo sva pojašnjenja o kretanjima na tržištu. Usto, potaknuli smo banke da uvrste i fiksne stope u ponude i da olakšaju refinanciranje postojećih kredita. Međutim, sigurno nećemo nikome poručiti da refinancira ili da ne refinancira kredit i pod kojim uvjetima da to učini. Svaki pojedini dužnik ima drugačiju situaciju. Zato svatko mora donijeti vlastitu odluku, u skladu s vlastitom situacijom i spremnosti da tolerira rizik – veli Šošić.
HNB prati promjene u teretu otplate ili npr. kamatnom riziku koje su povezane s promjenama uvjeta kredita ili refinanciranjem kredita u drugim bankama.
– U ovom trenutku možemo reći da smo zapazili znatan porast iznosa ponovnih sporazuma kod postojećih stambenih kredita, i to osobito u ožujku i travnju. Prilično je izgledno da je taj porast povezan sa smanjenjem kamatnih stopa, ali za sada još nismo dobili podatke o tome kakvi su bili uvjeti prije reugovaranja, kao ni jesu li u većoj mjeri bili zastupljeni aneksi ugovora u istoj banci ili refinanciranje u drugoj banci – ističe Šošić.
U prosjeku je tijekom 2024. bilo oko 38 mil. eura ponovnih sporazuma kod stambenih kredita, dok je to u 2025. znatno više, i to osobito u ožujku i travnju pa su ponovni sporazumi na 144 mil. eura u ožujku i nešto ispod 226 milijuna eura u travnju.
