pogledajte video : Ovdje je još ljeto

Hranili su generacije, a sad polako nestaju: Svi dolaze vidjeti živi spomenik u Primoštenu, biser Dalmacije najljepši je sad

09.11.2022.
u 10:21

U samu skulpturu moći će se i ući, snimiti fotografiju, čime ona praktički postaje atrakcija za brojne posjetitelje

Putem Jadranske magistrale, 25 kilometara od Šibenika prema jugu ili 60-ak kilometara od Splita ako pak prilazite s južne strane, proći ćete podno brda Gaj s kojeg Gospa od Loreta nadgleda primoštenski kraj i razlivene otoke na nebu u daljini. Izrađena je od osam betonskih prstenova, a obložena mozaikom od zlatnih i srebrnih listića te obojenoga stakla, a Gospin lik ukrašen je na vrhu starohrvatskom krunom.

Mačka koja je "odlutala"

Kip zaštitnice Primoštena, djelo zagrebačkog arhitekta Arona Varge i profesora mozaika Miluna Garčevića, visok 17 metara, postavljen je ovdje prije pet godina i bio je tema brojnih rasprava, no danas zbog Gospe s plaštem, za koju su stanovnici u ovom kraju tradicionalno čvrsto vezani i koja ih čuva na uzvisini iznad staroga grada, licem gledajući i na njihove maslinike i vinograde, privlači godišnje više od 50 tisuća turista. Škrta zemlja čuva svoje blago, malo rađa, al' što dade triput više vridi – tako je u stihovima dobro poznate dalmatinske pjesme opjevana i dočarana primoštenska težačka povijest, primoštenski je težak golim rukama izgradio vinograde u kamenu, a danas se u svijetu zna da samo ovdje raste plemeniti crni babić, koji je iscijedio naš težak, kap po kap doslovno iz golog kamena. U čast njemu, još 2007. godine postavljen je ispred ulaza u stari dio grada na poluotoku Spomenik primoštenskom težaku akademskog kipara Marka Gugića. Bio je to početak izrade male cjeline spomenika koji prizivaju vremena u kojima se ovdje preživljavalo od ribolova, poljoprivrede i stočarstva, ali se idealno uklapaju u suživot smještana i danas.

Malo dalje od težaka i njihova dragocjenog tovara, s druge strane Ulice bana Josipa Jelačića sjedi i marljivi stari primoštenski ribar, simbol mukotrpnog truda i rada ovdašnjih stanovnika, a pokraj noge mu je mačka koja strpljivo čeka svoj dio večere dok ribarove ruke upravo na onom mjestu gdje su se nekad privezivali ribarski brodovi, vrijedno prebiru i čiste ulov dana. Ribar i mačka postali su omiljeni stanovnicima Primoštena i nezaobilazni likovi koje strani turisti nose kući među uspomenama s putovanja.

– Primošten je oduvijek bio primorsko mjesto u kojemu je rad ribara i težaka bio životni temelj razvoja. Danas takvi poslovi, kao uostalom i svugdje, polako iščezavaju, s obzirom na to da su vremena drukčija, ali to nikako nije razlog da ne valoriziramo vrijednu i životno važnu djelatnost koja je ''hranila'' generacije i koja čini dio našeg kulturnog identiteta. Teško se može reći točan broj turista i posjetitelja kojima za oko zapne jedan od predivnih i s ukusom izrađenih spomenika, ali društvene mreže, algoritmi i statistika pak pokazuju da je popriličan broj onih koji s fotografijom i uspomenama odlaze iz Primoštena (i ponovno mu se vraćaju). Zbog daljnjeg oplemenjivanja brda Gaj, u planu je izrada Zavjetne kapelice, mjesta smiraja koje će zasigurno velikom broju posjetitelja postati ''must visit'' odredište, kao što je i sam vidikovac – kazao nam je Grgo Soža, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Primošten.

A prije nekoliko dana stigla je nova atrakcija, bolje rečeno, doplovila je brodica "Betana": na provi joj je ribar koji ostima lovi ribu, dok drugi vesla. Na provi je i feral koji noću osvjetljava ribarima put i plijen, a spojen je na javnu rasvjetu i noću. Posebno za plime čini ovaj prizor nestvarnim. Riječ je o novom spomeniku uz čast primoštenskim ribarima, a također je djelo Tea Baučića, akademskog kipara koji je izradio i prvu skulpturu ribara. Zanimljivo je da je u mjestu nastala panika kada je mačka s te prve skulpture "odlutala" te su mnogi pisali prigovore i tražili objašnjenja. No maca je samo bila na "remontu" i uskoro se vratila na svoje mjesto.

Nova umjetnička instalacija postavljena je u plićaku u blizini drugih ribarskih brodova te je zaokružila priču koja se brzopotezno proširila i mnogi su došli u Primošten vidjeti kako izgleda. Skulptura je postavljena u plićaku, na betonski postament ispod površine mora na nekoliko brončanih šipki, čime se stvara dojam broda koji plovi. U samu skulpturu moći će se i ući, snimiti fotografiju, čime od skulpture praktički postaje atrakcija za brojne posjetitelje, govori primoštenski pročelnik. Prema podacima turističke zajednice iz rujna, u Primoštenu se odmara 1700 gostiju, a Primošten se želi brendirati i kao ekološka destinacija te se ističe akcijama čišćenja podmorja. Hoće li biti novih spomenika, je li načelnika Stipu Petrinu, koji je napunio proračun u sezoni, već okupirala neka nova gradnja?

Važnost ribarstva

– U svemu treba imati mjeru, ali i adekvatan prostor kako bi se spomenik s njim saživio te dao svoj puni potencijal. Reakcije turista više su nego dobre, pruža im se jedinstveni sadržaj, a da ne bi sve ostalo samo na uspomenama, u planu nam je organizacija tematskih radionica koje bi na praktičnim i pozitivnim primjerima pokazale važnost poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za sve nas korištenjem svih potencijala koje nam je priroda darovala. Primošten je zaista bogat materijalnom i nematerijalnom baštinom, koju bi u doglednoj budućnosti trebalo sačuvati i prezentirati svijetu, stoga nije isključena mogućnost objedinjavanja sveg sadržaja u jedan muzej, za što je potrebno i dosta pripremnih radnji te adekvatan prostor, ali i financijska sredstva – govori pročelnik Soža.

Ključne riječi

Komentara 1

JA
Jania
13:33 09.11.2022.

Pun pogodak. Kipovi su se potpuno uklopili u ambijent.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?