Naslovnica Vijesti Svijet

Druga strana Novog Zelanda: Svaki drugi zatvorenik je Maor

Problem novozelandskog društva pitanja su mladeži i identiteta, kamo idu, što im je cilj, odnosno pitanje koji su narod
22. kolovoza 2017. u 18:45 6 komentara 3298 prikaza
Maori
Foto: Ured predsjednice
Pogledajte galeriju 1/4

Novi Zeland, bez obzira na prirodne ljepote, nije raj na Zemlji, jer je na drugome mjestu u svijetu po samoubojstvima mladih. To pokazuje istraživanje sveučilišta u Melbourneu, u Australiji, koje je vodio profesor George Murdoch analizirajući situaciju s mladima između 10 i 24 godine, što je 2012. objavio časopis Lancet. 

PACIFIČKA TURNEJA Pogledajte kako je predsjednica Grabar-Kitarović dočekana na Novom Zelandu

Bogati i depresivni

Na prvome mjestu u svijetu po samoubojstvima mladih je SAD (60 samoubojstava na 100 tisuća mladih), na drugom mjestu je Novi Zeland (50 samoubojstava na sto tisuća mladih), a treći je Portugal s 47 samoubojstava.

“Moramo o tome početi govoriti. Nećemo se nikada sramiti našeg sina, ali ljudi moraju otvoriti oči, jer je to postala epidemija”, prenio je 2015. Huffpost izjavu roditelja mladića (Nicholas Taiaroa Macpherson Stevens) koji si je oduzeo život u 21. godini. I te je godine u toj zemlji divnih planina i fjordova broj samoubojstava mladih bio na drugome mjestu u svijetu. Osim lijepih statistika vezanih uz Novi Zeland, ima i ova crna. Roditelji mladića ispričali su kako je bilo znakova koji bi mogli navesti na to da će im se sin ubiti, ali nitko ih nije htio slušati. 

U godinu dana ima više od 560 samoubojstava mladih, a broj stanovnika Novog Zelanda približan je broju stanovnika Hrvatske, odnosno oko 4,5 milijuna. Među samoubojicama je mnogo Maora, domorodačkog naroda Polinezije. Osim mentalnih poremećaja, razlozi za samoubojstva su siromaštvo, izoliranost i nezaposlenost. A službeni podaci govore da ima samo 5,9 posto nezaposlenih. Novi Zeland je 24. zemlja na svijetu prema BDP-u po stanovniku, koji je 2012. iznosio više od 38 tisuća dolara. Nastanjenost je slaba – 17 stanovnika na četvorni kilometar.

– Prema tim podacima, nema razloga za očajavanje, ali Novozelanđani imaju problema s identitetom, drži Shyamala Nada-Raja, profesor na sveučilištu Otago.

– Pravi problem novozelandskog društva pitanja su mladeži i identiteta, kamo idemo, što nam je cilj, drži Nada-Raja i naglašava kako postoji “praznina u narodu”, odnosno postavlja se pitanje koji smo narod (74 posto ljudi je iz Europe, uglavnom Englezi i Škoti, ima i Talijana, nešto manje Hrvata, 11 posto stanovnika je iz azijskih država, dok je 14 posto Maora i više od 7 posto ostalih naroda Polinezije). Novi Zeland je relativno mlada država. Neovisna o Ujedinjenom Kraljevstvu od 1907., pa svoj povijesni put nije završila, nije “maturirala”, u odnosu na stare europske države. U takvoj situaciji, i ekonomska kriza, koja nije zaobišla ni Novi Zeland, utječe na raspoloženje građana. 

Maori diskriminirani

– Imati vlastiti identitet je zaštitna snaga, a u Novom Zelandu nedostaje osjećaj zajedničke pripadnosti i zajedničke kulturne povijesti – drži Moira Clunie s novozelandskog Mentalnog instituta. A to je fatalno, pogotovo za Maore, kojih ima 14 posto, a čine 50 posto osoba u zatvorima i žive prosječno sedam godina kraće od nemaorskih naroda. Nezaposlenost Maora je 12,4 posto, a nacionalni prosjek nezaposlenih je više nego upola manji. I među Maorima je najveći postotak samoubojstava. Novi Zeland nisu samo ragbi, jedrilice, lijepa priroda... Država i njezino stanovništvo imaju problema.      

Kolinda Grabar-Kitarović Diplomacija Predsjednica u Australiju 
i Novi Zeland ide s obitelji PREDSJEDNICA NA NOVOM ZELANDU Kolinda Grabar-Kitarović posjetila Hobbiton, naselje hobbita Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na obilježavanju 22. obljetnice predaje 21. kordunskog korpusa u Glini PRVI PUT NAKON TUĐMANA Grabar-Kitarović odlazi u službeni posjet Australiji i N. Zelandu

Osobu koju pozdrave nosom Maori smatraju prijateljem

Nedomorodački narodi nisu razumjeli starosjedioce, htjeli su ih ili prilagoditi sebi ili su ih zanemarivali. A svijet ih još manje poznaje, postali su poznati kao igrači ragbija u nacionalnoj reprezentaciji All Blacks i po svojem pokliču haka uoči svake utakmice. Haka je bio poziv Bogu Sunca ili izljev sreće ili jada. Nije bio ratni poklič, kakvim ga danas neki karakteriziraju. To je poklič čovjekove duše. Tradicionalnim pozdravom nosovima, trljanjem jednog o drugi, hongijem, Maori osobu koju pozdravljaju više ne smatraju gostom (manuhiri) nego prijateljem, odnosno jednim od naroda na Zemlji (Tangata whenua).     

Hrana
Mood food
Hrana za dobro raspoloženje: Doznajte što bi trebalo jesti da se osjećate sretnije

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    njihovi problemi tek dolaze. krizu su 'riješili' zaduživanjem i velikim državnim projektima, i samo odgodili krizu. njihova industrija sve više nekonkurentna. nema high techa kod njih, već su oni pretežito poljoprivredna zemlja, plus rudarstvo. ono, super je to, kad gledaš ... prikaži još! bdp, 36k dolara po glavi, al s druge strane goveda i vuna, meso, kao glavni proizvodi, su mi nekako prejadni za zemlju koja se diči razvijenošću. inače, vjerujem da bi mi tamo uživali, i radi klime, i radi udaljenosti od svega. jer smo mi takav narod. i super bi se uklopili sa maorima, volimo piti i kriminalom se baviti, baš kao maori.

  • Avatar ivek
    ivek:

    tuzno, dal je kolinda poslala brzojav zbog teroristickog napada na Mamica

  • gooniegoogoo:

    Silvekovom logikom, u Hr su 90% zatvorske populacije muškarci. Hr diskriminira muške. Bravo Silvek, majstore