Istraga protiv bračnog para Josipa i Monike Šincek, koju je USKOK pokrenuo lani u veljači, proširena je i treći put. Kada su njih dvoje lani uhićeni, istraga je osim protiv njih dvoje bila pokrenuta i protiv još osam osoba i četiri tvrtke, da bi potom u lipnju lani bila proširena na još jednu tvrtku i tri osobe. Novim proširenjem istrage obuhvaćene su još tri osobe, koje USKOK sumnjiči da su sa Šincekima u sastavu zločinačkog udruženja počinili teška djela protiv okoliša te da su krivotvorili isprave. Konkretnije Šincek i ostali se sumnjiče da su nelegalno odlagali i skladištili opasni otpad, i na području Senja.
Proširenom istragom Šinceka USKOK sumnjiči da je tijekom 2020. i 2021. organizirao ilegalno odlaganje otpada, osim na području Varaždina, Gospića i Benkovca i na području Senja. Sumnjiči ga se da je Ivici Vajdiću i Ivici Kolariću naložio da mljeveni plastični i drugi otpad u rastresitom stanju koji sadrži štetne i opasne tvari odlažu i na otvorenoj površini komunalnog odlagališta neopasnog otpada u Senju. Monika Šincek se tereti da je kao direktorica tvrtke Tipos Resurs u dogovoru sa suprugom, kako bi prikrila da protupravno odlažu otpad u okoliš kod Senja pribavljala i sastavljala lažnu dokumentaciju o nabavi, prijevozu i obradi otpada i unosila netočne podatke o obradi i tijeku otpada u propisane evidencije. USKOK navodi da je tako na lokaciji u Senju odloženo ukupno 2,6 tona opasnog otpada.
Šinceki su inače u Remetincu bili skoro 10 mjeseci, a istražni zatvor im je ukinut lani u prosincu. Malo veći paradoks ove priče je da dok se u Hrvatskoj protiv njih vodi istraga zbog nelegalnog zbrinjavanja 35 tona opasnog otpada, Šincek je nedavno dobio nagradu na sajmu inovacija International Exhibition of Inventions Geneva za inovaciju 'Power Multiplier'. Specijalnu nagradu koju je Šincek dobio, dodjeljuje Nacionalni institut za razvoj i istraživanja iz Bukurešta (IMT Bucharest).
Kako je pisao panopticum.hr, riječ je o sustavu koji omogućuje multipliciranje ulazne snage koristeći kombinaciju visinskih razlika, opterećenja, gravitacijske sile i kinetičke energije. Dobivena energija može se koristiti kao pokretačka snaga za različite strojeve ili se, uz pomoć generatora, može pretvarati u električnu energiju. Prema pisanju panopticuma.hr, Šincek je s tom inovacijom zašao u prostor u kojem se traže održivi načini proizvodnje energije, a tvrdi i da ima snažan utjecaj na okoliš jer smanjuje emisije CO2.
I dok u inozemstvu prima nagrade, u Hrvatskoj USKOK Šinceka sumnjiči se da je od početka 2022. do 30. rujna 2024. osmislio "posao" u kojem su osumnjičene tvrtke ostvarile nepripadnu imovinsku korist od oko najmanje 465.943 eura. Pojednostavljeno rečeno, Šincekove tvrtke bavile su se uvozom i skladištenjem plastičnog i medicinskog otpada no to su radile na neodgovarajući način, pri čemu USKOK tvrdi da je Šincek znao da postoje ograničenja na količine plastičnog i drugog otpada koji se smije skladištiti. Isto tako, prema USKOK-u, znao je da na lokacijama u Varaždinu i Gospiću na kojima zbrinjava otpad više nema kapaciteta za zbrinjavanje, dok lokacija u Benkovcu nije imala dozvolu za gospodarenje otpadom.
No usprkos tome, Šincek je, tvrdi USKOK, nastavio nabavljati i uvoziti otpad, za što su mu dobavljači otpada isplaćivali novčanu naknadu. Sumnjiči ga se da je organizirao uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Slovenije i Italije te dovoženje medicinskog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Hrvatske. USKOK ga sumnjiči i da je nakon toga organizirao da se taj otpad istovara i odlaže u okoliš i to tako što se zakopavao u zemlju, te nakon toga zagrtao zemljom i šljunkom. Radilo se to, po navodima USKOK-a, na prirodnim površinama u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu, a istraga je sada proširena i na Senj.
Šinceka USKOK sumnjiči i da je organizirao i da se dio mljevenog plastičnog otpada u rastresitom stanju, koji dijelom sadrži štetne i opasne tvari, i to u količinama većim od dozvoljenih, odloži na otvorenom prostoru u Gospiću. Organizirao je i da se plastični i medicinski otpad u rastresitom stanju odbaci na neuvjetnu površinu na otvorenom prostoru kraj Gospića. Činio je to iako je znao da odlagalište kraj Gospića nema važeću dozvolu za gospodarenje otpadom te da neuvjetnim odlaganjem tog otpada u rastresitom stanju na otvorenim površinama može ugroziti kakvoću tla, šume, poljoprivrednog zemljišta, vode te ugroziti zdravlje okolnog stanovništva. Osim toga, USKOK ga sumnjiči da su po njegovom nalogu drugi osumnjičenici lažirali dokumentaciju kako bi prikrili što rade, te da su uz pomoć lažnih faktura umanjivali porezne obveze.
Otvori KEKS Pay
