Vjeroučitelji su sebi dali četvorke, a većina učenika ocijenila ih je – peticom. Dio je to velikog istraživanja o vjeronauku koje je prvi put provedeno u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Istraživanje je provedeno 2008. u 130 škola iz sedam županija. Sudjelovali su vjeroučitelji te 995 učenika trećeg i četvrtog razreda u 65 srednjih škola.
Više mladih u crkvi
Provedeno istraživanje vrlo je pozitivno za vjeronauk u školi koji podupire velika većina ispitanika. Štoviše, dolazi u vrijeme kada se na vjeronauk u školi kritički gleda ne samo u dijelu javnosti nego i u nekim crkvenim krugovima. Tako je velika većina ispitanih učenika, njih 73,3%, na tvrdnju da vjeronauku nije mjesto u školi odgovorila da se uopće ne slaže ili se ne slaže s njom. Čak 83,2% učenika izrazilo je neslaganje s tvrdnjom da bi bilo najbolje kada vjeronauk uopće ne bi postojao. Za 58,4% učenika vjeronauk je jedan od dražih predmeta.
– Može se zaključiti da su učenici vrlo dobro prihvatili vjeronauk, da imaju iznimno pozitivan odnos prema njemu, da prepoznaju njegovu ulogu u svom životu i da on postiže svoju svrhu u školskome odgojno-obrazovnom sustavu.
Dobiveni su rezultati dobar razlog i solidan temelj da se u budućnosti održi kontinuitet i ustraje na autentičnosti predmeta – zaključuje prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, docentica na Katedri religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koja je istraživanje provela zajedno s prof. dr. Alojzijem Hoblajem i prof. dr. Ružicom Razum.
Prema rezultatima njihova istraživanja, vjeronauk dovodi učenike bliže Crkvi pa se tumači da je upravo vjeronauk u školi jedan od čimbenika povećanja udjela mlađih u populaciji vjernika. Postotak onih koji se upisuju na vjeronauk, kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi, iznimno je visok pa se u Zagrebačkoj nadbiskupiji za srednje škole kreće od 82 u Karlovačkoj do 66 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
– Ipak, motivacija učenika za sudjelovanje u toj nastavi različita je. Iako se često spominje da je razlog velikog postotka onih koji se upisuju na vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi uvjetovanost primanja sakramenata (s čime se slaže 23,8% učenika), iznenađujuće je da se 61,6% učenika uopće ne slaže s tom tvrdnjom – kaže dr. Mandarić.
Čak ih se 79% slaže s tvrdnjom da se na vjeronauk upisuju kako bi popravili prosjek ocjena, što upućuje na praksu blažeg ocjenjivanja, ali se iz tih podataka bez dodatnih istraživanja ne mogu donositi zaključci, ističe dr. Mandarić. Velik postotak ispitanih vjeroučitelja (88,9%) slaže se da vjeronauk pridonosi stvaranju pozitivnoga radnog ozračja u školi.
Sakramenti i ocjene
Učenici su malo skeptičniji, pa njih 57,9 posto osjeća pozitivno radno ozračje.
Poznavanje sadržaja drugih religija 67,3% anketiranih ocijenilo je dobrim, 16,6% vrlo dobrim, a 15,6% lošim. Apsolutna većina anketiranih, čak 92,1%, procijenila je poznavanje vjeronaučnih sadržaja iz liturgije i sakramenata: 46,7 posto dobrim, a 45,4 posto vrlo dobrim.
Ja mislim da vjeronauk bilo koje religije ne bi trebao biti izborni predmet koji se ocjenjuje, na vjeru se ne može staviti ocjena, to je potpuno blesavo. Ja samo od one generacije koja je išla u crkvu kada to nijee bilo podobno, pa si išao ili nisi.