Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najjači poticaji za umjetničke, prirodne i tehničke fakultete

Krajnji cilj: Zaustaviti inflaciju politologa, novinara, ekonomista, pravnika za koje nema posla
21. kolovoza 2015. u 00:05 2 komentara 912 prikaza
29.01.2015., Zagreb -  Laboratorij za genotoksicne agense najsterilnija je prostorija na Institutu Rudjer Boskovic. Dr. Sc. Anamaria Brozovic na radnom mjestu.  Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Nova 2015./16. akademska godina donosi i nov način financiranja studija. Odlukom koju je Vlada RH donijela krajem srpnja ove godine država će sveučilištima, odnosno fakultetima, po studentu davati različite iznose. Dosad su sva visoka učilišta po studentu dobivala jednak iznos – 3650 kuna. Drukčija raspodjela novca po studentu sigurno je, promijenit će i upisne kvote, odnosno broj studenata na pojedinim studijima.

Besplatan studij izvrsnima

Očekivati je da će sveučilišta i visoka učilišta zbog novog načina financiranja smanjivati broj studenata na studijima za koje će dobiti manje novca, a povećavati na studijima koje država izdašnije financira. A ubuduće najviše novca po studentu dobit će sveučilišni umjetnički studiji, primjerice glazbene i likovne akademije, studiji dramskih umjetnosti i slično.

Prirodni i biomedicinski studiji po studentu će dobiti šest tisuća kuna, biotehnički i tehnički 5600 kuna, a najniži iznos po studentu pripast će društvenim studijima, primjerice, pravnim i ekonomskim.

Iznosi za stručne studije nešto su manji nego za sveučilišne pa tako, primjerice, za umjetnički stručni studij po studentu država će plaćati šest tisuća kuna, a najmanje za studente na društvenim stručnim studijima – 3700 kuna. Studij će u potpunosti biti subvencioniran svim brucošima te studentima viših godina javnih visokih učilišta koji redovito ispunjavaju svoje fakultetske obveze.

Cilj novog načina financiranja među ostalim je potaknuti uspješnost završavanja studija te povećati interes za prirodoslovno-matematičke, biomedicinske i tehničke studije. Promjene u broju upisanih studenata na pojedine studije očekuju se već od akademske 2016./17. godine. Vjeruje se da će se znatno smanjiti broj mjesta na društvenim i humanističkim fakultetima te da se više po inerciji neće upisivati velik broj politologa, novinara, ekonomista, pravnika i sličnih zanimanja u kojima je teško naći posao.

– Željeli smo da fakulteti potiču uspješnost studenata te da redovito i sustavno prate njihove rezultate. To, a i ostale obveze visokih učilišta definirat ćemo ugovorima o kojima se još uvijek razgovara – kazala nam je pomoćnica ministra za visoko obrazovanje prof. dr. Ružica Beljo Lučić. No, iz sveučilišnih krugova ipak dolaze informacije da bi fakulteti izvrsnost mogli poticati i tako što bi studenti koji imaju lošiji prosjek ocjena plaćali dio školarine.

Za tri godine milijardu kn

Za novi model financiranja u ovoj kalendarskoj godini Ministarstvo obrazovanja osiguralo je potrebnih pedeset milijuna kuna, a 300 milijuna kuna za 2016. godinu previđeno je Projekcijom državnog proračuna za 2016. godinu. Inače do kraja trogodišnjeg ciklusa financiranja, na koliko će se ugovori sa sveučilištima i ostalim visokim javnim učilištima potpisivati, trebat će milijardu kuna.

– Taj je način financiranja prihvatljiv i od onog što se nudilo izabrano je najbolje rješenje – komentirao je dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Lajoš Žager.

>>Najviše mjesta na Pravu, Ekonomiji, Grafici, Prometu...

>>Softverska industrija treba 2000 ljudi, no na tržištu ih nema

Na tržištu manjak matematičara, elektrotehničara, strojara, liječnika

Kad za godinu ili pet dođu do diplome, studenti politologije, kineziologije, novinarstva, arhitekture, marketinga, filozofije, sociologije, povijesti, socijalnog rada, cestovnog prometa ili psihologije moraju se naoružati strpljenjem jer su ta zanimanja najmanje tražena. Na burzi je oko 42 tisuće nezaposlenih s višom ili visokom stručnom spremom, a najlakše se zapošljavaju liječnici i neke prosvjetne profesije. Pravnika i ekonomista ima puno i tek svaki drugi među njima nađe neki posao unutar šest mjeseci od dolaska na burzu. Lani se iz evidencije burze zaposlilo 203 tisuće nezaposlenih, a među njima je bilo i 14 tisuća s višom školom. Gleda li se struktura zanimanja, poslodavci su najviše tražili osobe iz grupacije znanstvenika, stručnjaka i inženjera, a druga velika skupina koja prolazi i u recesijskim uvjetima su uslužna i trgovačka zanimanja. Savjetnik Hrvatske gospodarske komore i nekadašnji ministar rada Davorko Vidović pozdravlja promjene u financiranju studenata jer je, kaže, silno važno da se prepoznaju buduće potrebe za radnom snagom.

– Nismo osjetili velike deficite radne snage jer nam je prepolovljena industrija, ostali smo bez kemijske industrije, elektroindustrije, strojogradnje i taj se koncept ne može održati – kaže Vidović i najavljuje da će, po uzoru na austrijsku i njemačku komoru, HGK od jeseni krenuti u kampanju za jače povezivanje fakulteta i tvrtki. Nataša Novaković iz HUP-a ipak kaže da se manjkovi osjećaju u medicini, matematici, elektrotehnici, strojarstvu i računarstvu pa su "stimulacije" fakultetima prirodnih i tehničkih smjerova pozitivne. To nije dovoljno.

– Obrazovni sustav traži sveobuhvatnu reformu jer treba pružati visokokvalitetno, inicijalno i kontinuirano obrazovanje temeljeno i na današnjim tehnološkim preduvjetima. Kao jedno od rješenja trebalo bi razmotriti uvođenje poduzetništva u kurikulume srednjih škola – ističe Novaković. 

Zvanja važna za državu treba stipendirati da mladi ostanu u Hrvatskoj

O usklađivanju potreba tržišta rada i kvota, odnosno broja studenata na sveučilištima i ostalim visokim učilištima računa su vodili i autori reforme obrazovanja.

– Strategija predviđa dvije stvari. Potpisivanjem programskih ugovora između države, odnosno Ministarstva obrazovanja i visokih učilišta trebala bi se dogovoriti stvarna cijena studija koju će za dogovorene kvote plaćati država. Drugo je poticanje studiranja na STEM studijima (prirodoslovni, matematički, tehnički, biotehnički, biomedicinski) jer tu doista trebamo više kadrova – kaže nam voditelj reforme obrazovanja prof. dr. Neven Budak.

No, on upozorava da za stručnjake koji će se obrazovati na STEM studijima moramo otvarati nova radna mjesta jer u suprotnom "postoji opasnost da ćemo financirati razvoj nekih drugih gospodarstava". Budak smatra dobrim što je država konačno odlučila različitim iznosima subvencionirati studije. Voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić ocjenjuje da je dobar svaki potez koji iskazuje realnu cijenu studija i koji se veže uz strateške smjernice razvoja zemlje.

– Takvo financiranje može imati pozitivne učinke u povećanju kvalitete studija u financijski zahtjevnijim studijskim programima. Uz to država bi trebala razviti strukturirani sustav stipendiranja za one programe koji su važni za tehnološki i gospodarski napredak zemlje. Taj sustav stipendiranja trebao bi uključivati mogućnost zapošljavanja mladih ljudi čime bi se osigurao njihov ostanak u zemlji – naglašava Jokić.

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • berija:

    Sveučilišni umjetnički studiji dobivat će najviše novca po studentu? Zašto? Zbog Rade Šerbedžije, Olivera Frljića, Mire Furlan ili zbog pokojnih Svena Laste i Fabijana Šovagovića?

  • than:

    OK, sve to ima smisla, ali znam 3 diplomirana elektrotehnicara i jos neke sa racunarstva koji su na zavodu za nezaposljavanje masu godina. Odnosno kod nas se glumata da isti trebaju, ali nema posla za njih kod nas. Van tesko ... prikaži još! da mogu, jer nemaju gdje kod nas iskustvo skupiti. Tako da su ovo sve isprazne price.