Nova 2015./16. akademska godina donosi i nov način financiranja studija. Odlukom koju je Vlada RH donijela krajem srpnja ove godine država će sveučilištima, odnosno fakultetima, po studentu davati različite iznose. Dosad su sva visoka učilišta po studentu dobivala jednak iznos – 3650 kuna. Drukčija raspodjela novca po studentu sigurno je, promijenit će i upisne kvote, odnosno broj studenata na pojedinim studijima.

Besplatan studij izvrsnima

Očekivati je da će sveučilišta i visoka učilišta zbog novog načina financiranja smanjivati broj studenata na studijima za koje će dobiti manje novca, a povećavati na studijima koje država izdašnije financira. A ubuduće najviše novca po studentu dobit će sveučilišni umjetnički studiji, primjerice glazbene i likovne akademije, studiji dramskih umjetnosti i slično.

Prirodni i biomedicinski studiji po studentu će dobiti šest tisuća kuna, biotehnički i tehnički 5600 kuna, a najniži iznos po studentu pripast će društvenim studijima, primjerice, pravnim i ekonomskim.

Iznosi za stručne studije nešto su manji nego za sveučilišne pa tako, primjerice, za umjetnički stručni studij po studentu država će plaćati šest tisuća kuna, a najmanje za studente na društvenim stručnim studijima – 3700 kuna. Studij će u potpunosti biti subvencioniran svim brucošima te studentima viših godina javnih visokih učilišta koji redovito ispunjavaju svoje fakultetske obveze.

Cilj novog načina financiranja među ostalim je potaknuti uspješnost završavanja studija te povećati interes za prirodoslovno-matematičke, biomedicinske i tehničke studije. Promjene u broju upisanih studenata na pojedine studije očekuju se već od akademske 2016./17. godine. Vjeruje se da će se znatno smanjiti broj mjesta na društvenim i humanističkim fakultetima te da se više po inerciji neće upisivati velik broj politologa, novinara, ekonomista, pravnika i sličnih zanimanja u kojima je teško naći posao.

– Željeli smo da fakulteti potiču uspješnost studenata te da redovito i sustavno prate njihove rezultate. To, a i ostale obveze visokih učilišta definirat ćemo ugovorima o kojima se još uvijek razgovara – kazala nam je pomoćnica ministra za visoko obrazovanje prof. dr. Ružica Beljo Lučić. No, iz sveučilišnih krugova ipak dolaze informacije da bi fakulteti izvrsnost mogli poticati i tako što bi studenti koji imaju lošiji prosjek ocjena plaćali dio školarine.

Za tri godine milijardu kn

Za novi model financiranja u ovoj kalendarskoj godini Ministarstvo obrazovanja osiguralo je potrebnih pedeset milijuna kuna, a 300 milijuna kuna za 2016. godinu previđeno je Projekcijom državnog proračuna za 2016. godinu. Inače do kraja trogodišnjeg ciklusa financiranja, na koliko će se ugovori sa sveučilištima i ostalim visokim javnim učilištima potpisivati, trebat će milijardu kuna.

– Taj je način financiranja prihvatljiv i od onog što se nudilo izabrano je najbolje rješenje – komentirao je dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Lajoš Žager.

>>Najviše mjesta na Pravu, Ekonomiji, Grafici, Prometu...

>>Softverska industrija treba 2000 ljudi, no na tržištu ih nema

Video sadržaj

15

nemaju svi pravo

Izmjene zakona doživjele fijasko: Doplatak dobilo 186.000 djece, a trebalo 500.000

3

NEDJELJOM U 2

Stankovićeva najava zaintrigirala gledatelje, objavio je fotografiju Milanovića i Plenkovića

34

MOĆNI BORBENI ZRAKOPLOV

Samo ovih osam država posjeduje Rafale: Među njima su tek tri europske, najviše ih ima Francuska

GASTRONOMSKI RAJ NA MEDITERANU

Znate li na kojem našem otoku možete doživjeti okuse Japana baš kao da ste u Tokiju

Elektronički otpad

Ovaj poziv ne smijete propustiti: Donesite stari mobitel i zajedno s HT-om doprinesite zelenoj budućnosti

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”