Maslenički most projektirali su dr. Vinko Čandrlić, dr. Jure Radić i mr. Zlatko Šavor, sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, investitor su bile Hrvatske ceste, a, uz primjenu tada najmodernijih, svjetskih tehnologija, sagradile su ga vrijedne ruke radnika tvrtke Konstruktor iz Splita. Na izgradnji Masleničkog mosta radila je i u to vrijeme najveća dizalica na ovim prostorima, 'Veli Jože'.
S projekata se prešlo na djela 5. i 6. rujna 1995., kada su dopremljene montirane i postavljene samopomične skele, nakon čega je sve bilo spremno za početak betoniranja impozantnog, 377 metara dugog, 20,4 metra širokog i 92 metra visokog luka novog Masleničkog mosta. Tog rujna, prije tri desetljeća, najavljeno je kako će se novi most graditi od betonskih blokova dugih pet metara. S gradnjom se kretalo istodobno, s obje strane te se predviđalo da će se, za oko četiri mjeseca, betonski blokovi spojiti na vrhu luka mosta, čiji je raspon 200 m.
„U trenutku sklapanja luka, što je samo po sebi delikatno, uzdrmao nas je potres od 4,2 stupnja po Richteru, no nije napravio štetu na mostu, a za Novu godinu, 1997., doživjeli smo tako jaku buru da nismo mogli vjerovati. Uređaj je, prije nego li je i njega srušila bura, zabilježio brzinu vjetra od čak 240 kilometara na sat! Bura nam je srušila kran i dizalicu ali smo, onako nemoćni, mogli zaključiti jedino da nam je uštedio na demontaži pa smo svi zajedno nakon toga zapjevali“, ispričao je graditelj mosta, inženjer Tonči Ljubetić.
Most je, prema predviđanjima, trebao biti dovršen do Dana državnosti iduće godine. No, prvi su se automobili, preko novog Masleničkog mosta, prevezli u prosincu, 1996. godine. Kolnikom novog mosta tog su 23. prosinca prvi prošli tadašnji premijer Zlatko Mateša, ministri Jure Radić i Niko Bulić te zadarsko-kninski župan, Šime Prtenjača. Oko 95 posto građevinskih radova na mostu tada je već bilo potpuno završeno, trebalo je još dovršiti radove na hidroizolaciji, postaviti zaštitnu ograda i asfaltirati kolnički trak te je najavljeno da će most biti u potpunosti dovršen za oko mjesec dana, a prilazne ceste mostu do proljeća, iduće godine, što se i ostvarilo. Most iznad Novskog ždrila, koji spaja južnu i sjevernu Hrvatsku, pred nekoliko je tisuća građana Zadarske i Ličko – senjske svečano, 8. travnja 1997. godine, u promet pustio tadašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman.
Stari most kao vjerni igrač s klupe
Danas, 29 godina nakon njegova svečanog puštanja u promet, mane novog Masleničkog mosta već su dobro poznate. Sagrađen na zacrtanoj trasi današnje autoceste A1, most se našao i na trasi na kojoj su vrlo česti jaki udari bure. Samo godinu dana nakon što je pušten u promet, 21. prosinca 1998. godine, na novom je Masleničkom mostu izmjerena brzina bure od čak 248 kilometara na sat. U nerijetkim situacijama, kada je novi most zbog jakih udara bure potpuno zatvoren za promet, stvar spašava njegov predak - stari, čelični, Maslenički most, između Posedarja i Maslenice koji je u promet bio pušten u siječnju, davne 1961. Tri desetljeća kasnije, 21. studenoga 1991., tijekom Domovinskog rata bio je srušen te je Dalmacija bila odsječena od ostatka Hrvatske, a do kontinenta se moglo još jedino Paškim mostom te trajektnim vezama između Žigljena i Prizne. Po završetku Domovinskog rata stari je most obnovljen te je 2005. godine ponovo pušten u promet i od tada zamjenjuje svog 36 godina mlađeg, armiranobetonskog nasljednika, kada god jaka bura 'novajliju' stavi izvan upotrebe.
FOTO Prizori za povijest: Iz svemirske letjelice stigle su zapanjujuće fotografije
Otvori KEKS Pay
Maslenički most nije lučki no lučni most. Lučni po luku..