Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu su izveli napade na Iran, ciljajući njegovo vodstvo i uvodeći Bliski istok u novi sukob. Predsjednik Donald Trump izjavio je da će ti udari ukloniti sigurnosnu prijetnju i pružiti Irancima priliku da sruše svoje vođe.
Napadi su izazvali zabrinutost u susjednim zaljevskim arapskim zemljama koje proizvode naftu, jer strah od daljnje eskalacije raste, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila prema Izraelu.
SKOK CIJENA NAFTE
Nafta je glavni pokazatelj napetosti na Bliskom istoku. Iran je značajan proizvođač, a nalazi se nasuprot naftom bogatom Arapskom poluotoku preko Hormuškog prolaza, kroz koji prolazi oko 20% svjetske opskrbe naftom. Sukob bi mogao ograničiti protok nafte na globalno tržište i podići cijene, piše Reuters.
Brent nafta trgovala se u petak oko 73 dolara po barelu, već porasla za petinu u ovoj godini. Neke velike naftne kompanije i trgovci obustavili su slanje sirove nafte i goriva kroz Hormuški prolaz zbog napada, izvijestili su u subotu izvori iz trgovine.
Prema Williamu Jacksonu, glavnom ekonomistu za tržišta u razvoju u Capital Economicsu, čak i ako sukob ostane ograničen, Brent bi mogao dosegnuti oko 80 dolara – što je bila najviša razina tijekom 12-dnevnog rata u Iranu prošlog lipnja. Produženi sukob koji bi poremetio opskrbu mogao bi cijene gurnuti prema 100 dolara, što bi globalnu inflaciju povećalo za 0,6–0,7 postotnih bodova.
DIVLJE OSCILACIJE SVUDA
Sukob će vjerojatno pojačati volatilnost na svjetskim tržištima, koja su i ovako bila izrazito nestabilna ove godine zbog Trumpovih carina i oštrog pada tehnoloških dionica. Indeks volatilnosti VIX porastao je za trećinu, a volatilnost američkih obveznica (MOVE) za 15%.
Valutna tržišta neće biti pošteđena, kažu analitičari. Indeks dolara pao je oko 1% tijekom lipanjskog rata, ali se taj pad brzo oporavio nakon tri-četiri dana. U sadašnjim okolnostima, veličina pada ovisit će o očekivanom trajanju i intenzitetu sukoba.
Ako sukob potraje i poremeti opskrbu naftom, dolar bi vjerojatno ojačao prema većini valuta, osim japanskog jena i švicarskog franka – jer su SAD neto izvoznik energije i profitiraju od viših cijena nafte i plina.
Izraelski šekel gotovo sigurno će biti pod pritiskom – Iran je u subotu brzo uzvratio Izraelu. Šekel je pao 5% na početku lipanjskog rata, a slično je reagirao i nakon ranijih incidenata. Ti padovi bili su kratkotrajni, ali JPMorgan upozorava da bi ovaj put moglo biti drugačije ako sukob potraje i rizik na tržištima ostane visok, posebno ako se pojačaju operacije protiv iranskih saveznika, stoji u analizi Reutersa.
SIGURNA UTOČIŠTA RADE SVOJE
Švicarski franak, klasično sigurno utočište u turbulentnim vremenima, vjerojatno će doživjeti daljnji pritisak naviše, što predstavlja problem za Švicarsku narodnu banku (već je ojačao 3% prema dolaru ove godine). Investitori bi mogli ponovno pohrupiti u zlato (koje je u 2026. poraslo 22% i oborilo rekorde) te srebro. Sukob bi mogao povećati potražnju i za američkim državnim obveznicama, čiji prinosi posljednjih tjedana padaju. Izuzetak je bitcoin, koji više nije percipiran kao sigurno utočište – pao je 2% u subotu i izgubio više od četvrtine vrijednosti u posljednja dva mjeseca.
PRATITE BLISKOISTOČNA TRŽIŠTA
Trgovanje na burzama na Bliskom istoku u nedjelju (uključujući Saudijsku Arabiju i Katar) dat će prve naznake raspoloženja investitora. Ta tržišta su usko povezana s cijenama nafte, a eskalacija bi mogla imati širi ekonomski učinak.
Ako neprijateljstva potraju, burze bi mogle pasti 3–5%, procjenjuje Ryan Lemand iz Neovision Wealth Managementa. Saudijski indeks (.TASI) već je pao 1,3% u pet dana do četvrtka, a dubajski (.DFMGI) također bilježi padove.
AVIOPROMET I OBRAMBENE DIONICE
Globalne aviokompanije otkazale su letove preko Bliskog istoka u subotu, a njihove dionice mogle bi biti pod pritiskom ako se sukob proširi i zatvore još zračni prostori. Obrambene kompanije pak mogle bi profitirati od povećane potražnje za oružjem, zaključuje Reuters.
Otvori KEKS Pay
Daleko, daleko manje nego što nas je samo do sada koštala Ukrajina...