Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 98
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SNIMLJENO VIŠE BRODOVA

Britanci tvrde: Rusija i Sjeverna Koreja krše rezolucije o nuklearnom oružju, imamo i fotografije

Foto: Britansko ministarstvo obrane
1/5
22.01.2024.
u 11:33

Vladimir Putin i Kim Jong-un sastali su se u rujnu prošle godine na kozmodromu Vostočni na ruskom Dalekom istoku, a čini se kako je taj sastanak urodio širenjem bilateralnih odnosa tih država

Rusija i Sjeverna Koreja naveliko trguju oružjem, a sada za to, barem tako tvrdi Velika Britanija, postoje i dokazi. Ta je zemlja poslala satelitske snimke komisiji Ujedinjenih Naroda na kojima se jasno vidi kako brodovi „do čepa“ puni balističkim raketama i topničkim streljivom putuju iz sjevernokorejskih u ruske pomorske luke, a sve u sklopu pokušaja pokretanja službene istrage na međunarodnoj razini s obzirom da se tom trgovinom krše sankcije nametnute Rusiji. 

Podsjetimo, Vladimir Putin i Kim Jong-un sastali su se u rujnu prošle godine na kozmodromu Vostočni na ruskom Dalekom istoku, a čini se kako je taj sastanak urodio širenjem bilateralnih odnosa tih država s obzirom da je prošlog tjedna i sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son-hui bio u petodnevnom posjetu Kremlju. Možda će zvučati čudno, ali ministri vanjskih poslova Sjeverne Koreje i ne putuju tako često, zbog čega je taj sastanak u medijima još više dobio na važnosti. Putin i Choe Son-hui su, barem prema službenom priopćenju, razgovarali o "daljnjem razvoju odnosa dvaju zemalja u svim područjima, uključujući i ona osjetljiva", prenosi The Guardian.  

>> VIDEO Putin i Kim Jong Un pregledavaju rakete na kozmodrom Vostočni u Amuru

Kada se u obzir uzmu ti posljednji događaji, čini se kako satelitske snimke britanske obrambene obavještajne službe, a koje su nastale u razdoblju između rujna i prosinca prošle godine te prikazuju tri ruska broda – Maiaju, Angaru i Mariju – kako plove iz nedavno obnovljene sjevernokorejske luke Najin u dvije ruske luke na Dalekom istoku ipak nisu tek tamo neka namještaljka zapadnih obavještajaca kojima se pokušava napakostiti Rusiji. Naime, na snimkama se vidi i kako su brodovi prepunjeni kontejnerima, a iako je ranije bilo nemoguće identificirati što je doista u njima, odgovor na to stigao je krajem prošlog tjedna nakon što je SAD objavio da je Rusija koristila balističke rakete iz Sjeverne Koreje u Ukrajini. 

- Ruska uporaba sjevernokorejskog oružja u Ukrajini predstavlja kršenje više rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a te potkopava međunarodne napore da se spriječi širenje nuklearnog oružja i razotkriva koliko je Rusija postala očajna u svojoj neuspješnoj invaziji – kazao je medijima jedan od UN-ovih diplomata koji smatra kako su satelitske snimke zajedno s nekolicinom drugih materijala dostatni dokazi kako bi se pokrenula istraga o očitom kršenju međunarodnih sankcija Rusije i Sjeverne Koreje. UN svemu ovome pristupa itekako oprezno i temeljito te se ne žure s donošenjem zaključaka. Najavili su tek kako će idućeg mjeseca, nakon što istraže sve što trebaju, objaviti rezultate istrage o kojima će izvjestiti i javnost.  

POVEZANI ČLANCI:

Inače, sva tri broda koja se vide na satelitskim snimkama nalaze se pod sankcijama SAD-a još od preklani zbog njihove povezanosti s tvrtkom Oboronlogistika OOO koja se nalazi u vlasništvu ruske države, odnosno konkretnije – ruskog ministarstva obrane. Sama tvrtka Oboronlogistika bila je upletena i u rusku okupaciju Krima 2014. godine, a tada su, što je dokazano, prevozili streljivo i oružje na taj poluotok. Ipak, iako su sva tri broda i ranije sudjelovala u sumnjivim vojnim operacijama, to samo po sebi nije dokaz kako prevoze oružje iz Sjeverne Koreje u Rusiju. Ipak, postoje dokazi kako je Rusija počela koristiti sjevernokorejsko streljivo u velikim količinama. Naime, nakon napada i granatiranja koje je Rusija provodila u Ukrajini tijekom prosinca te još uvijek provodi u siječnju pronađeni su fragmenti projektila Iskander sjevernokorejske proizvodnje.  

Dijelovi više različitih projektila poslani su po nalogu tužitelja u Harkivu na analizu u Kijev kako bi se utvrdilo postoje li razlike između tih i projektila ruske proizvodnje. Rezultati su pokazali kako topničko streljivo kojim Rusija posljednja nešto manje od dva mjeseca granatira Ukrajinu ima drugačije varove od onog „klasičnog“ ruskog, ali i nešto veći ispušni konus mlaznice. Osim toga, serijski brojevi na streljivu su bili pisani rukom, odnosno izgledali su kao da ih je upisivao netko ne toliko vješt u pisanju ćirilice.  

Osam članica vijeća sigurnosti UN-a, a među njima i SAD te Velika Britanija potpisale su zajedničku izjavu u kojoj govore kako su posljednji napadi koje je izvela Rusija, a u kojima je poginulo na desetke civila i stotine ljudi, izvedeni dobrim djelom uz pomoć oružja nabavljenog iz Sjeverne Koreje. Upozorili su kako je suradnja te države s Rusijom bez presedana te da bi suradnja Sjeverne Koreje i Rusije mogla potkopati američku politiku odvraćanja u Južnoj Koreji i Japanu. 

Ključne riječi

Komentara 10

DU
Deleted user
21:24 22.01.2024.

sta kako to da englski brodovi puni oruzja "putuju" prema ukrajini i izraelu?

Avatar messerschmidt
messerschmidt
11:58 22.01.2024.

Znamo jako dobro tko krši sve sporazume, tko ne pita ni Ujedinjene narode ni Vijeće sigurnosti i što sad?

TU
tuzibaba
12:21 22.01.2024.

Čudna logika evropa i sad mogu naoružavati ukrajinu a rusi bi trebali kao koristiti samo svoje oružje.Što nisu nametnuli sankcije za obe strane pa kome opanci a kome obojci. Znali su Hrvatskoj nametnuti sankcije

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije