Domaćinov širok osmijeh i doček pred vratima u Downing Streetu tek su neke od gesti kojima je prvi službeni susret Blair-Sanader trebao potvrditi najsrdačniju moguću fazu hrvatsko-britanskih odnosa. Tamo negdje od rujna 2002., kad je u Hrvatsku stigla optužnica protiv generala Bobetka, pa sve do lanjskog prosinca, kad je u španjolskom hotelu lociran Gotovina, takav je susret bio nezamisliv. Odnose su povremeno dodatno kvarili obavještajni skandali koji su silno iritirali Britance. Ponekad im je bilo nemoguće objasniti da su u tome glavnu ulogu imale ovdašnje paraobavještajne strukture, a ne službena vlast.
Ali kada je ona dokazala da može držati stvari pod kontrolom, uslijedila je izdašna kompenzacija. Tako u trenutku kad ima svojih domaćih problema preko glave, a onih vanjskih u istoj mjeri, britanski premijer Tony Blair ocjenjuje susret sa Sanaderom povijesnim za obojicu. Ne postoji nikakva politička blokada za ulazak Hrvatske u EU, kaže još uvijek jedan od najutjecajnijih na europskoj pa i svjetskoj političkoj sceni. Sanaderu ta Blairova retorika omogućuje da posjetom Britaniji još bolje zaokruži i podvuče svoj vanjskopolitički uspjeh.
Nije istina da sam dobro primljen samo među političarima Europske pučke stranke, može on sada odvratiti domaćim kritičarima, nakon što mu je ulaznicu za Downing Street omogućila upravo laburistička vlast. Ali možda je i Blairu dobrodošao taj susret u ovom trenutku, kad je zgodno imati nekoga po kome možeš Beogradu poslati poruku. Sanader je bez sumnje za to najpogodniji izbor. “Hrvatska je postala dokaz da su reforme u regiji moguće i uzor je svim drugim susjednim zemljama”, pohvalio se s tribine uglednog Međunarodnog instituta za strateške odnose. I u percepciji običnih ljudi u regiji Hrvatska izgleda kao napredna zemlja, koja se odmaknula i po ekonomskoj snazi i u približenosti EU. Ulogu izloga za političke i ekonomske reforme Hrvatska je s uspjehom preuzela i sada je pomalo naplaćuje.
Tek što se vrati iz Londona, Sanader će otići u Beograd i tako ponovno uspostaviti balans u okrenutosti regiji i Europi, kao što je nedavno nakon posjeta Albaniji otišao u Irsku. Neki pretpostavljaju da će ovaj put biti i u ulozi svojevrsnog “poštara”, kao što je možda i u Ukrajinu nedavno išao s glasničkom misijom.
Nešto je u tome smislu i sam rekao za posjeta Londonu. Na pitanje hoće li Hrvatska pomoći Srbiji u provedbi akcijskog plana za uhićenje Ratka Mladića, Sanader odgovara da u suradnji s Haaškim sudom Srbija ne može imati nikakav popust. Hrvatska je to prošla i tek tada su joj se otvorila europska vrata, podsjetio je šef Vlade malo svisoka, jer kad je o takvom akcijskom plan riječ, Hrvatska dokazano ima 'know how’.
Nakon što se prvi put službeno sastao s Blairom, Sanader će se već sutra treći put službeno susresti s Koštunicom, čime u krugovima ekstremista sigurno nije priskrbio aplauz. Ali i tu on nema bolji izbor: sve što može pomoći demokratizaciji Srbije, duboko je u hrvatskom nacionalnom interesu, kao što je protiv njezina interesa svaka premoć političkoga radikalizma. Čak ako mu sada objese na nos da je postao “izvoznik” akcijskih planova za uhićenje haaških optuženika, efekt na unutarnjem planu bit će u završnici pozitivan. Uhićenjem Mladića i Karadžića smanjuje se politički teret što ga hrvatska vlast nosi otkad je uhićen Gotovina.