O bespravnoj gradnji u Hrvatskoj u javnom se prostoru govori praktički od samih početaka turističke industrije i njezine ekspanzije u udjelu BDP-a, točnije od 1970-ih. Iako ilegalnih nekretnina ima na cijelom prostoru, fokus je najčešće bio na priobalnom pojasu. Naime, hrvatska obala od Umaga do Dubrovnika s pripadajućim otočjem čini jedan od najljepših i najatraktivnijih turističkih bisera u svijetu. U prilog tome idu rekordni podaci o broju posjetitelja i ostvarenim noćenjima iz godine u godinu. Međutim, Hrvatska od svoje samostalnosti do danas nije uspjela pronaći relevantan i pravno održiv način koji bi u temelju srezao ilegalnu gradnju popraćenu betonizacijom obale, što posljedično stvara hiperapartmanizaciju bez dostatne infrastrukture s primjesama favele.
BESPRAVNA GRADNJA PO CIJELOJ REGIJI
Idete ulicom i znate što tu treba biti, a sutra grade nešto drugo: Bez ‘papira’ niknu i cijela naselja
Ako je vjerovati statistici HNB-a o prometu nekretninama, milijunaša (u eurima) u Dalmaciji je sve više, a zemljišta sve manje. Prema podacima Porezne uprave, najviše su u Hrvatskoj kupovali Austrijanci, Nijemci, Česi i Poljaci. Stranci su tako samo u 2021. kupili više od 10.000 nekretnina u Hrvatskoj, što je 50 posto više nego 2020. S istim problemom bore se i države u regiji, prije svega Bosna i Hercegovina. Ne postoji “građevinska favela” samo u Neumu, jedinom tamošnjem gradu s izlazom na more. Bespravna gradnja već godinama muči i Sarajevo
država je kriva što naknadno legalizira, umjesto da bager pozovu. zato se tako gradi.