Besplatne osnovne i srednje škole, fakulteti, veće plaće
učiteljima, nastavnicima i profesorima, nove fakultetske i
školske zgrade, rad škola samo u jednoj smjeni,
cjelodnevni boravak, ujednačena opremljenost, dvostruko više
studenata, veći proračun za obrazovanje samo su neka od
obećanja kojima se u svojim predizbornim programima iz obrazovanja
razmeću političke stranke koje imaju ozbiljne pretenzije vladati ili
barem sudjelovati u vlasti nakon sljedećih parlamentarnih izbora. Čak i
one koje nastoje biti oprezne i realne te ne žele baratati brojkama
ipak se teško mogu suzdržati od megalomanskih planova i
ciljeva. Iako se u predizbornoj kampanji uoči prošlih
parlamentarnih izbora obrazovanje gotovo nije spominjalo, sada je,
ističu naši sugovornici iz različitih stranaka, u njihovim
programima vrlo visoko pozicionirano.
Obrazovanje je za nas tik do gospodarstva jer se na tome temelji razvoj
Hrvatske. Kad to kažemo, nije riječ o pošalicama koje mogu
biti zgodne, poput onih o besplatnim udžbenicima i sličnom, nego o
cjelovitom konceptu kojim će se, uz ostalo, definirati ciljevi
obrazovnih sustava i uvođenje novih standarda na svim razinama
obrazovanja objašnjava Marija Lugarić SDP-ove
planove u školstvu. Posao promjena i razvoja obrazovanja
treba, kaže, prepustiti stručnjacima i nezavisnim institucijama u čiji
se rad države ne bi mogla petljati. Njezin zadatak bit će osigurati
potrebnu infrastrukturu, propisane standarde i uvjete rada, odnosno
novac.
SDP predviđa da bi nastavnici trebali imati plaću kao i ostali
visokoobrazovani javni službenici, odnosno u rangu liječnika, da
sadašnji proračun obrazovanja od deset i pol milijardi kuna
u sljedeće četiri godine treba povećati barem za pet-šest
milijardi, da broj studenata na fakultetima treba udvostručiti,
što mora pratiti i gradnja novih kapaciteta. Studentima bi
se osigurale stipendije i jeftini krediti, poticalo bi se
uspješne, uveli bolonjski standardi, besplatno obvezno
obrazovanje do stjecanja prve kvalifikacije, sagraditi nove
školske zgrade kako bi sve osnovne i srednje
škole radile u jednoj smjeni te uvesti porezne
olakšice za sve one koji kontinuirano ulažu u svoje
obrazovanje.
Rad škola u jednoj smjeni u programu imaju i druge stranke,
pa tako HSLS i HNS, ali te dvije stranke zagovaraju cjelodnevni boravak
u školi. HSLS planira uvođenje tzv. obrazovne iskaznice,
nešto poput elektroničke iksice u kojoj bi bili pohranjeni
svi podaci o dotadašnjem obrazovanju neke osobe.
Trebalo bi osnovati fond, možda po ugledu na stambene
štedionice, u koji bi roditelji ulagali novac, a njihova
djeca dobivala jeftine kredite za školovanje kaže
haeselesovac Ivan Čehok.
I oni planiraju poticaje za dobre studente, besplatno obvezno
obrazovanje, cjeloživotno učenje, certificiranje određenih usvojenih
vještina te povećanje izdvajanja za obrazovanje na
više od pet posto BDP-a.
Usto, učiteljima bi, uz već ugovoreno povećanje, plaće dodatno porasle
barem 30 posto, a broj visokoobrazovanih za četiri godine trebao bi
narasti na 12-13 posto. Čehok ističe da je njihov državni tajnik prof.
Želimir Janjić opravdao njihova očekivanja u ovoj postavi Ministarstva
te da je kvalitetno odradio nekoliko velikih projekata. Račanov mandat
protekao je u iscrpljivanju na uvođenju velikih reformi od kojih nije
bilo ništa a ovo ministarstvo rasteretilo je učenike i
pokrenulo nekoliko projekata ocjenjuje Čehok. No, prema
njegovu mišljenju, u društvu u kojem prevladavaju
"afere, satovi, barunice Castelli, brodogradnja i slične priče,
obrazovanje još nije postalo ključna tema javnih rasprava.
Primjer za organizaciju školstva na razini države može,
prema mišljenju glasnogovornika HNS-a Mladena Ružmana, biti
Varaždinska županija koja je na najboljem putu da prva bude imala sve
jednosmjenske škole, a već je osigurala i studentske kredite.
Obrazovanje je apsolutni prioritet, razvojna poluga i temeljno pitanje
ove zemlje ističe Ružman. HDZ-ovo ministarstvo obrazovanja
otvorilo je nekoliko projekata koji će, očito, biti i sastavni dio
predizbornog programa te stranke. Među ostalim, inzistirat će se na
besplatnom obrazovanju do prve kvalifikacije, s mogućnošću
uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja, uvođenju
novih pedagoških standarda, sustavnog vanjskog vrednovanja
obrazovanja, državne mature, donošenju nacionalnog
curriculuma te nastavku reformi strukovnog obrazovanja. Posebna pažnja
posvetit će se prevenciji nasilja i bolesti ovisnosti te darovitim i
učenicima s posebnim potrebama.
Cilj nam je u sljedeće četiri godine povećati uključenost odraslih u
proces obrazovanja sa sadašnjih dva na barem deset posto jer
je gotov milijun i pol ljudi bez kvalifikacije bitan i strukturalni
problem komentira prof. dr. Dragan Primorac, formalno
nestranački ministar u HDZ-ovoj vladi. Plan mu je također da se stvore
uvjeti da u sljedećih pet godina barem jedno hrvatsko
sveučilište uđe među 500 najboljih na svijetu, da se poveća
broj studenata, a smanji duljina studiranja i broj onih koji odustaju
od studija. Izračunat će se stvarna cijena studija, razviti modeli
kreditiranja i stipendiranja te završiti gradnja četiriju
sveučilišnih kampusa. Navikli na velika obećanja, a male
učinke, sindikalni čelnici pomalo su skeptični prema dramatičnim
promjenama jer ih, kažu, u pravilu ne prate potrebne količine novaca.
Pravih pomaka ne može biti bez dodatnih milijardu kuna
godišnje u sljedećem petogodišnjem
razdoblju tvrdi predsjednik Školskog sindikata
"Preporod" Željko Stipić. Usto, ističe, potrebno je godišnje
sagraditi pedesetak i dograditi stotinjak škola te zaposliti
200-injak stručnih suradnika godišnje. Da u predizborna
obećanja baš i ne vjeruje, potvrđuje tvrdnjom da
"upozoravaju na znanu činjenicu posvemašnje nebrige za
probleme vezane uz školstvo. Školstvom se u
strankama bave tek onda kad to ne mogu izbjeći u predizborno
vrijeme ili kad se na kritici poteza obrazovnih vlasti želi politički
poentirati zaključuje Stipić.
Za pet godina jedna smjena u školama
Za pet godina sve škole u Hrvatskoj radit će u jednoj smjeni, srednja škola postat će dostupna svima pod jednakim uvjetima, u iduće četiri godina planira se sva strukovna zanimanja uskladiti sa sličnim zanimanjima u zemljama Europske unije te broj takvih zanimanja smanjiti na oko 150. Kvote za upise na fakultete trebale bi se usklađivati svake dvije godine, i to prema potrebama tržišta kako se ne bi događalo da pojedinih profila stručnjaka na tržištu ima previše, a drugih premalo.
SDP: Puno obećano, malo učinjeno
SDP planira izradu novih programa i novih zanimanja te redukciju onih koje je vrijeme pregazilo. Taj posao, kaže Lugarić, obavit će stručnjaci, a ne političari. Prioritet im je i donošenje pedagoških standarda kako se ubuduće nikad ne bi dogodilo da država, odnosno Ministarstvo, ne zna reći koju opremu mora imati kabinet za kemiju. – Takvih standarda, na žalost, mi još nemamo – upozorava Lugarić. Ocjenjuje da aktualno ministarstvo nije rasteretilo školske torbe, da je puno obećalo, a malo napravilo.
HSLS: Otvarati nove stručne studije
HSLS i HSS izrađuju zajednički program obrazovanja koji bi javnosti trebao biti predstavljen sljedećeg tjedna. Temelji se, kao i većina ostalih, na podizanju standarda škola i zaposlenika, povećanjem broja gimnazijalaca, boljim opremanjem strukovnih škola, osiguranjem materijalnih i pedagoških pretpostavki za cjelodnevni boravak djeteta u školi. – Zalažemo se za skandinavski model i otvaranje što većeg broja stručnih studija, kao u Finskoj. Ne trebaju nam nova sveučilišta, nego dobra mreža visokih škola – ističe Čehok.
HSP: Produljiti trajnost udžbenika
Prije bilo kakvih spektakularnih reformi potrebno nam je redovito financiranje postojećeg sustava, u kojem se onda ne bi mogao dogoditi štrajk zbog plaća – ističe HSP-ov zastupnik Tonči Tadić. Aktualnom ministru zamjera što se, umjesto rješavanjem problema pretrpanih škola, pedagoških standarda i plaćama, bavi projektima koji će se primijeniti možda nakon njegova mandata. Osuvremenjivanje programa, informatičkih i tečajeva za vozače, produljivanje trajnosti udžbenika i smanjivanje broja paralelnih osnovne su naznake HSP-ova obrazovnog programa.
HNS: Izbaciti iz škola zastarjele sadržaje
HNS se zalaže za izbacivanje suvišnih i zastarjelih nastavnih sadržaja iz školskih programa, vrednovanje nastavnika eksternim, objektivnim metodama, debirokratizaciju rada škola i nastavnika te povećanje njihovih plaća. Kolike bi plaće nastavnici trebali imati, koliki bi godišnji proračun ministarstva obrazovanja trebao biti, Mladen Ružman nije precizirao jer, kaže, ne želi nagađati. Tek nakon što za njih stručnjaci naprave kvalitetne kalkulacije i izračune, izaći će s tim podacima će u javnost.
HSU: Škola i obrazuje i odgaja
Bavili smo se problemom obrazovanja, ali na programu tek radimo pa o detaljima ne mogu govoriti. Općenito, škola se uz obrazovanje treba baviti i odgojem. Naša je koncepcija nastavne programe prilagoditi europskim usmjerenjima te adekvatno platiti prosvjetne djelatnike – planovi su predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Vladimira Jordana. Nastavnici koji su adekvatno plaćeni više bi se mogli posvetiti kvalitetnom radu s djecom, kaže prvi čovjek umirovljeničke stranke.
