Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zaduženost

Anketa otkrila: 41 posto kućanstava u Hrvatskoj dužno 21.000 eura

Prosječni iznos kredita osiguranog hipotekama iznosi 20 tisuća eura
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
1/3
28.05.2019.
u 16:55

Glavninu privatnog duga kod 36 posto ili 540 tisuća kućanstava čine potrošački krediti, dugovi po karticama i dopušteni minusi i taj dug u prosjeku iznosi oko 1600 eura

U proljeće 2017. prvi je put u Hrvatskoj provedena europska Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koja je pokazala da je 41 posto kućanstava u Hrvatskoj zaduženo, a prosječni iznos duga po kućanstvu kreće se oko 21 tisuću eura. Budući da smo prema posljednjem popisu stanovništva imali oko 1,5 milijuna kućanstava, iz toga proizlazi da je u kreditima oko 620 tisuća kućanstava.

No, glavninu privatnog duga kod 36 posto ili 540 tisuća kućanstava čine potrošački krediti, dugovi po karticama i dopušteni minusi i taj dug u prosjeku iznosi oko 1600 eura. Hipotekarni kredit, osiguran nekretninom, evidentiran je kod 4 posto kućanstava, odnosno 60 tisuća obitelji, a još 5 posto obitelji ima hipotekarni (najčešće stambeni) i potrošački kredit, navodi Hrvatska narodna banka u analitičkom prilogu o opterećenosti duga kućanstva.

Prosječni iznos kredita osiguranog hipotekama iznosi 20 tisuća eura, no kao i svi prosjeci skriva činjenicu da je najveći dio duga koncentriran u mlađoj srednjoj dobi, između 35 i 44 godine, nakon čega dug opada i doseže najniže razine u starijoj dobi kada su demografski faktori koji rade pritisak na rast potrošnje manje izraženi. Budući da u mlađoj dobi osobe kupuju stambenu nekretninu ili obnavljaju ili uređuju stambeni prostor, ne iznenađuje da u strukturi duga osoba starih između 35 i 44 godine hipotekarni krediti dosežu čak 80% ukupnog duga, navodi Hrvatska narodna banka čija anketa pokazuje da je prosječna vrijednost hipotekarnog kredita osoba u ranim tridesetim godinama oko 40.000 eura.

Prema rezultatima, obrazovanje ima važnu ulogu samo kod preuzimanja stambenog duga te se vjerojatnost da kućanstvo posjeduje dug povećava s razinom obrazovanja. Kućanstva čiji nositelj duga ima više ili visoko obrazovanje imaju višu šansu da posjeduju hipotekarni dug. Na otplatu duga godišnje odlazi oko 16 posto dohotka obitelji. Najveća opterećenost otplatama duga bila je u razdoblju od 2009. do 2015. godine, kada je na vraćanje kredita odlazila svaka peta zarađena kuna kućanstava.     

Ključne riječi

Komentara 5

Avatar marlboro_man
marlboro_man
17:34 28.05.2019.

hvala bogu da njemačka otvara toliko poslova, pa od kud bi ovaj naš narod 'znanstvenika' koji su stalno kasnili sa plaćanjem iphone preplate i maxtv-a isplatili više te ovrhe...hvala njemačkoj što se toliko wc-a treba oprat...al čujem da su naši i tamo počeli kredite uzimati, na dug kupovati....kukulele

NO
Nordik
17:12 28.05.2019.

Dvadeset godina vladavine hdz u mladoj demokratskoj državi nam stalno donosi mračna iznenađenja. A kriv crni labud.

Avatar nekakav
nekakav
17:22 28.05.2019.

pravilnim iščitavanjem ovih podataka, kad ih očistimo od smeća vezanog uz dugove zbog telefona i struje, vode, plina, dolazimo do činjenice da je u hrvatskoj 5% stanovništva zaduženo za ozbiljniji novac. 41 - 36 jednako 5. za razliku od amerikanaca, čija zaduženost prelazi 80%, i koji žive od plaće do plaće, jedna plaća njih se izbacuje iz kuće stana prikolice, i to bez medijske pompe i američkog živog zida... nekako mi postane teško gledajući te podatke. u kojoj ste vi skupini? stambeni kredi, 30-45 godina stari? vidite da ste u ovoj zemlji totalna manjina, koja terorizira kulturnu i strpljivu većinu, koja nije zadužena, koja ne pljuje po svemu kod kuće... čudo jedno, 5% hrvata je u dugu... ostali su dužni manje od cijene jednog običnog ljetovanja. svi jauču kolko su dužni, da peglaju kartice, al generalno gledajući, obučeni ko direktori i glumice, u dućanu vrećice im se trgaju kolko u njih nabacaju stvari, nema gdje nisu bili prošle godine, ljeti i zimi, a za ovu ne stignu za psa na vrijeme dogovoriti tko će im ga pričuvati ta tri tjedna..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije