Naslovnica Vijesti Svijet

Andriukaitis: Europa baci 143 milijarde eura hrane godišnje. To je nemoralno i neodrživo!

Izvještaj Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane trebao bi biti dovršen i izglasan do ljeta 2017. Nakon toga Europska komisija, kao izvršno tijelo Unije, preuzima realizaciju mjera koje će Parlament predložiti.
01. prosinca 2016. u 08:58 1 komentara 332 prikaza
smeće, hrana, siromaštvo
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Situacija u kojoj se 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje, nemoralna je i neodrživa! U isto vrijeme, 55 milijuna Europljana si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan. Komisija poduzima i poduzimat će korake da se to ispravi i tu će nam od koristi biti rad zastupnice Borzan i Europskog parlamenta - kazao je na povjerenik Europske komisija za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis na sinoćnjem stručnom skupu na temu bacanja i sigurnosti hrane kojega je u Europskom parlamentu organizirala zastupnica Biljana Borzan.

Andriukaitis najavljuje kako će EK ispitati koje europske propise treba mijenjati ili doraditi kako bi se uklonile prepreke za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Odredbe o oznakama datuma „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, primjerice, razlikuje manje od polovice građana, što značajno doprinosi bacanju hrane u domaćinstvima.

Borzan, koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanja bacanja i sigurnosti hrane, kaže kako EU, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine. Prema procjenama, u EU se godišnje baci 88 milijuna tona hrane, pri čemu 53 posto otpada na kućanstva, 19 posto na prerađivače, 12 posto na restorane, 10 posto na primarnu proizvodnju poput poljoprivrede i 5 posto na trgovinski sektor.

Ispada da samo na domaćinstva otpada oko 98 milijardi eura, što u situaciji kad 125 milijuna ljudi prijeti siromaštvo, po stanovniku EU iznosi oko 200 eura godišnje (u Nizozemskoj i 541 kilogram!), a kad bi se nastavilo tim tempom, do 2020. bi na smeću završavalo nevjerojatnih 120 milijuna tona hrane.

Odbačena hrana predstavlja i traćenje resursa upotrijebljenih za njenu proizvodnju poput vode, tla, radnih sati, struje, goriva i drugih vrijednih i često ograničenih resursa - upozorava Borzan, kojoj su se u inicijativi za smanjenje bacanje hrane pridružili i Udruga poljoprivrednika COPA-COGECA, FoodDrinkEurope, Eurocommerce, udruga potrošača BEUC, Federacija europskih banaka hrane i Europski ured za okoliš.

Borzan kaže kako trenutačno 52 europska propisa utječu na bacanje hrane, na pozitivan ili negativan način. Prije spomenute odredbe o označavanju datuma i propisi o plaćanju PDV-a na donacije su primjeri zakona koje treba mijenjati ili doraditi.

U isto vrijeme, potrebno je pooštriti neke higijenske propise i regulativu o pružanju informacija o hrani potrošačima. Ne smijemo kompromitirati sigurnost da bismo smanjili bacanje hrane, to mi je crvena linija - kazala je Borzan. Plan je, naime, da se do 2030. bacanje hrane smanji za 50%, i ne samo kod trgovaca i potrošača nego i u primarnoj proizvodnji i distribuciji.

Na upit znače li nedavni slučajevi sa salmonelom u Hrvatskoj da uvozimo smeće iz nekih država članica, Borzan je komentirala kako bi se o kvaliteti dalo raspravljati. No kad je u pitanju sigurnost hrane, ista pravila vrijede za sve članice, s time da svaka država može i postrožiti kriterije na vlastitom tržištu kako bi se izbjegli takvi incidenti. No njih ima i u drugim članicama. I Hrvatska u tome nije iznimka.

Izvještaj Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane trebao bi biti dovršen i izglasan do ljeta 2017. Nakon toga Europska komisija, kao izvršno tijelo Unije, preuzima realizaciju mjera koje će Parlament predložiti.

>> Iako se PDV na doniranu hranu više ne plaća, ona se i dalje baca

>> U smeću završe svaki drugi krumpir i rajčica

Roštilj
ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Roštilj i kiša ne idu zajedno. Ili?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    borzanice, nije ti eu najnaprednija zajednica na svijetu. nije to bila prije, pa ne bude ni sutra. najnaprednije zajednice ne bacaju viškove proizvodnje, kako bi zadržali razinu profita. isto tako ne bacaju sitnu ribu koju ulove u mrežu, jer joj ... prikaži još!joj ionak više nema spasa, i treba je iskoristiti za hranu životinjama, a ne je bacati nazad u more, gdje će propasti (zaboravite da će od nje nešto biti, i da će druge ribe od nje imati koristi više nego što će se od tih ribica moći napraviti na kopnu). europski ribari također sudjeluju u krvoproliću nad morskim psima, režu im peraje, a trup bacaju u more. da, eu zakoni dozvoljavaju takvo što na otvorenom moru. eu, kao najnaprednija zajednica na svijetu, bi valjda trebala imati svoj stav i štititi svoje interese, a interes joj prije svega mora biti zdravo i stabilno susjedstvo, a eu je pomogla amerikancima razoriti svoje susjede, od prijatelja rusa napraviti neprijatelja. ne baca se tolko hrane, to je laž. borzanice, u tih 143 mlrd eura vrijedne hrane koja se tobože baca ti je najmanje 100 mlrd hrane koja završi na stolovima državica kao što smo mi, a da o afrikancima i ne govorimo. i to sve na crno, sa krivim deklaracijama, sve što prati ovaj crni lanac. tu je problem. gle, mi godišnje pojedemo tolko i tolko kruha, a tolko kao bacimo. proizvedemo tolko i tolko pšenice, navodno. postoji jedna ogromna razlika između evidentirane količine prodanog kruha, stočne hrane, i proizvedenih količina žita, te podataka o izvozu i uvozu. fali polovice proizvodnje!