Naslovnica Vijesti Hrvatska

Amerika diže kamatu prema 3%, a Hrvatsku 2017. čeka novo zaduženje

Kad bi kamata na hrvatski javni dug poskupjela samo jedan postotni poen, kamata bi odnijela dodatne tri milijarde kuna
16. prosinca 2016. u 07:26 31 komentara 6728 prikaza
FED
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Prije nego što je i zasjeo u Bijelu kuću, Donald Trump promijenio je smjer američke monetarne politike. Šefica američkog FED-a (sustava federalnih rezervi) Janet Yellen očekivano je digla referentnu kamatnu stopu dolara za 0,25% (na 0,50-0,75%), no posve neočekivano najavila je da će dolar iduće godine poskupjeti još tri puta. Riječ je o ključnoj kamatnoj stopi po kojoj se banke zadužuju na međubankovnom tržištu i ona diktira cijenu novca na svjetskim tržištima. U iduće tri godine ta bi kamata trebala rasti s dojučerašnjih 0,25 na 3 posto! Premda je Europska središnja banka zadržala nultu kamatu na euro, vijest da Amerika poskupljuje dolar jače nego što se ostatak svijeta na to pripremio izazvala je potrese na svjetskim burzama. U četvrtak su se srušili burzovni indeksi i cijene zlata, dok je dolar u odnosu na druge valute dostigao najveću vrijednost u zadnjih 14 godina! Predsjednica FED-a Janet Yellen objasnila je da je izbor Trumpa “izazvao nesigurnost” i naveo ih na promjenu prijašnjih procjena vezanih uz fiskalnu politiku i kamatne stope.



Inflacija do 4%

– Svi u FED-u prepoznaju da je došlo do značajne nesigurnosti u vezi s tim kako bi se ekonomske politike mogle promijeniti i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo – kazala je Yellen. Trump najavljuje velike infrastrukturne projekte i jače državne investicije, što je već diglo prinose na američke dugoročne obveznice s 1,8 posto, koliko su bile prije Trumpove pobjede, na 2,6 posto. Za SAD je ekonomska kriza s najavom oštrijeg rasta kamata i službeno završila. FED vjeruje da bi Trumpova politika mogla dodatno ubrzati rast američke ekonomije, a na njima je da se pobrinu da pretjerana fiskalna ekspanzija ne dovede do novog pregrijavanja i inflacije. Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da inflacija u SAD-u neće prijeći prihvatljivih 3 ili 4 posto, no monetarne vlasti dužne su reagirati dvije godine prije nego što se inflacija dogodi kako bi procese držale pod kontrolom.

Tri milijarde više

novac RATKO BOŠKOVIĆ Skuplji kapital znači novo zaduživanje od 2,5-5 mlrd. kn godišnje Donald Trump i Barack Obama CIJENA NOVCA Izbor Trumpa Hrvatskoj zaduživanje poskupio za 700 milijuna kn godišnje

Nakon što se OPEC konačno dogovorio da će smanjiti kvote, cijena nafte značajnije raste, što će se preliti i na cijene ostale robe i usluga. Europska središnja banka u pravilu prati poteze američkog FED-a s odmakom od godine, godine i pol dana, pa se očekuje da će se i ECB od 2018. godine odlučiti na dizanje eurskih kamatnih stopa. Time kuca na vrata dodatna neizvjesnosti za visokozadužene države kao što je Hrvatska. Plenkovićevoj je Vladi pad javnog duga i fiskalna konsolidacija jedan od prioriteta, no dosta je mišljenja da se taj prioritet dovoljno ne ističe u proračunu za 2017. godinu jer raste rashodna strana. Povrh toga, Hrvatska iduće godine mora refinancirati oko pet milijardi eura što domaćeg, što inozemnog duga pa je ključno po kojoj će se cijeni ugovoriti novo zaduženje. Za postojeću razinu javnog duga dizanje kamatne stope za jedan postotni poen povećalo bi izdatke za kamate dodatne tri milijarde kuna!

– Mi se iduće godine nećemo zaduživati na američkom, nego na europskom tržištu tako da potez FED-a neće imati negativan utjecaj na mogućnost zaduživanja, no pitanje je po kojoj cijeni. Likvidnost tržišta je visoka, kapitala ima, ali nama je veći problem od FED-a prenošenje zaraze iz Italije. Zbivanja u toj državi dižu premiju rizika svim visokozaduženim zemljama pa i Hrvatskoj – komentira Ivanov.

>> Kriza je prošla: Američki Fed povećao kamatne stope za 0,25 postotnih bodova

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • Malenkost:

    Strava. Tu ama bas niti jedna Vlada nema programa vracanja nagomilanog duga. HR je kao vozilo koje nema kocnice a juri pravo u zid. Krah stize neizbjezno. Sad se divno vidi koliko vrijede te Diplome iz Komunizma i Socijalizma. Franjo, ... prikaži još! Franjo!! sto si s Nelustracijom ostvario. A tko ce to vracati kad se iseljavanje nastavlja? Ti Starci koji tu ostadnu?

  • than:

    I tko je nama kriv sto zivimo na dug ? Kod privatnika, ako nema, onda nema. U drzavi, ako nema, idemo dignuti kredit, mi cemo trositi, a vracati ce ga svi, pa i oni koji luk niti jeli niti mirisali. ... prikaži još! I svake godine isto, rashodi rastu, dug raste, odrzava se socijalni mir. Da masa ljudi nije otisla van vec bi odavno izbile ozbiljne demonstracije. Ovako cak i ovima u vlasti odgovara da ljudi odlaze dok se jos ima sto za mrknuti.

  • Avatar Matija22
    Matija22:

    najbolje dok nije bilo vlade bdp je rastao,a nisu se mogli zadužit pa je vanjski dug padao,vlada se zadužuje za skupocjene aute ,mobitele,većere veće svoje plaće, a narod to sve otplačuje ameru,onaj šuker je letio svakih 2 dana u ameriku po lovu