Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ako nađu naftu, super, ali mi želimo termalnu vodu

Zasad je tajna koliko je bogato ovo nalazište.
14. travnja 2018. u 22:34 5 komentara 13378 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Još čekamo rezultate istraživanja. Nas trenutačno više od nafte zanima geotermalna voda kao nusprodukt koji se pojavio. Zasad više vjerujemo u tu vodu nego u naftu koja nam je kao neka rezerva, no naravno, ako se pronađe, bit ćemo presretni jer je svaka kuna dobrodošla – kaže Ivan Sabolić (28), načelnik općine Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji, komentirajući priču da je Ina u tom dijelu Podravine otkrila bogata nalazišta nafte.

Nafta Crno zlato Naftna polja kod Koprivnice, INA potrošila 2 milijuna kuna za radove

– Čujte, tvrtka je na tržištu i postoji nešto što se zove poslovna tajna, tako da zasad nemamo podatke o zalihama nafte. Istraživanje još traje, a kad će završiti, ne znamo. Zna se to odužiti, pogotovo ako naiđu na tvrde vapnenačke stijene. Nekad smo bili jako bogati plinom i naftom, a 70-ih i 80-ih godina ovdje je bilo jedno od jačih ležišta. No 2011. godine sva su polja kod nas zatvorena. Prije tri godine, mislim da je bila 2015., obavljeno je 3D seizmičko istraživanje u ovom kraju i zaključeno je da bi se mogle naći zalihe nafte. Ina je sad otvorila probnu bušotinu i istražuje. Bušenje tek počinje – objašnjava načelnik Sabolić.

Milijun kuna godišnje

Koliko su, pitamo, zarađivali na renti od eksploatacije?

– Legrad je do 1993. bio u sastavu Općine Koprivnica, a nakon toga je kao samostalna općina imao neke prihode do 2011. godine, dokad je trajala eksploatacija. Mislim da se radilo do milijun kuna godišnje, nije to velik novac kako se zna pričati – napominje Sabolić.

Nafta detaljna analiza Otkrili najveće naftno polje u povijesti zemlje!

Preko općinskog teritorija prošle godine prošao je plinovod koji ide od Selnice u Međimurskoj županiji sve do podravskih Molvi, gdje Ina ima svoja plinska postrojenja, no taj plinski projekt, veli načelnik, nema veze s ovim vezanim uz “crno zlato”. Jesu li, pitamo ga dalje, moguće neke toplice s obzirom na to da se nada eksploataciji geotermalne vode?

Toplice su više priče za političare jer su velika ulaganja, a mala dobit. Ovo s vodom je realnije, sa staklenicima i plastenicima za poljoprivrednu proizvodnju može se brzo izvući dobit, a zapošljava se velik broj ljudi. Geotermalna elektrana i poljoprivredna djelatnost, tu može biti profita – zaključuje Sabolić.

Energana na bušotinama

Općina je otprije u kontaktu s jednom turskom tvrtkom zainteresiranom za gradnju energane u koju je spremna uložiti 20 milijuna eura. Slična se priča odvija u Draškovcu u susjednoj Međimurskoj županiji, gdje se gradi energana na lokaciji bivše Inine bušotine. 

Mohammad Reza Sadegh Veleposlanik Irana: 'Hrvati već uvoze naftu iz Irana, a za LNG terminal možemo biti pouzdan izvor plina' Nafta Ratko Bošković Je li hrvatska ekonomija spremna na cijenu nafte 80-100 dolara Superračunalo Superračunalo Enijev 'računalni monstrum' nalazi naftu za samo desetak dana

‘Polje Legrad ističe se među perspektivnim lokalitetima’

U Ini kažu da su 2015. proveli 3D snimanje kako bi utvrdili ugljikovodične potencijale i produljili radni vijek polja Legrad, Kutnjak i Peteranec, koja su ušla u zrelu fazu proizvodnje. Među perspektivnim lokalitetima istaknuo se, kažu, Legrad. Tek se, kažu, trebaju potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika u ležištu. – S obzirom na dosadašnje iskustvo s tim dijelom panonskog bazena, treba biti realan oko očekivanja potencijalnih rezervi ugljikovodika koje bi se mogle otkriti. Riječ je o radovima vrijednima više od 20 milijuna kuna, a njihov uspjeh može biti značajan u smislu realizacije projekata sličnog karaktera – ističu.

nevjerojatna promjena
Slamao je srca u 90-ima, a danas ga je teško prepoznati na ulici: Poroci su mu uništili izgled i karijeru
Zagreb: Poznati prošetali gradom uoči dočeka Nove godine
DOBIO OTKAZ
Prosinečki: Ovo su najveći prevaranti, Olimpija: Svaki dan je kartao, pio i pušio