Naslovnica Vijesti Svijet

Ako krene zid, više posla imat će odvjetnici od građevinara

Trump traži da mu Kongres odobri pet milijardi dolara za gradnju oko 1600 km dugačkog zida
11. siječnja 2019. u 21:50 2 komentara 1019 prikaza
Foto: Reuters/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Američki predsjednik Donald Trump putovao je jučer u grad McAllen u saveznoj državi Texas kako bi na granici s Meksikom još jednom alarmirao javnost i razmislio želi li zaista proglasiti izvanredno stanje u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem zaobilaženja Kongresa u odobrenju financiranja graničnog zida koji tako žarko želi izgraditi.

DANAS IDE NA GRANICU S MEKSIKOM Trump: Kriza srca i duše sve dok ne sagradimo zid

“Donio im slatkiše”

Dan prije, u srijedu, u Washingtonu je propao još jedan pokušaj pronalaženja kompromisa između predsjednika Trumpa, koji traži da mu Kongres odobri pet milijardi dolara za gradnju oko 1600 kilometara dugačkog zida na granici s Meksikom, i dvoje lidera Demokratske stranke u Kongresu, koji se protive zidu kao nemoralnom i neučinkovitom rješenju za čuvanje granice.

Sastanak Trumpa s predsjednicom Predstavničkog doma Nancy Pelosi i senatorom Chuckom Schumerom brzo je završio, a Trump je na izlasku već tvitao kako je sastanak bio “totalni gubitak vremena”.“Ja sam pitao što će se dogoditi za 30 dana ako ja ubrzam stvari, hoćete li odobriti financiranje sigurnosti na granici koje uključuje zid ili željeznu barijeru. Nancy je rekla NE. Ja sam rekao bye-bye, ništa drugo ne djeluje”, napisao je američki predsjednik na Twitteru.

Donald Trump Zid na granici Trump i demokrati bez dogovora o deblokadi vlade: Ako treba, blokada će trajati godinama

Već skoro tri puna tjedna, od 22. prosinca, traje privremeni prekid rada američke vlade i državnih službi zbog nemogućnosti financiranja rada vlade, koja je nastala zbog ovog problema oko financiranja Trumpova zida na granici. Pelosi i Schumer uporno ponavljaju da su spremni pregovarati o financiranju sigurnosnih mjera na granici nakon što se Trump suglasi s financiranjem rada vlade, koje bi okončalo situaciju u kojoj je oko 800 tisuća državnih (federalnih) službenika na prisilnom dopustu ili rade bez naknade. Potraje li ova situacija do nedjelje, bit će to najdulje razdoblje “ugašene” američke savezne administracije u povijesti SAD-a.

Chuck Schumer, lider Demokratske stranke u Senatu, gdje su demokrati ostali u manjini i nakon što su na nedavnim izborima osvojili većinu u Predstavničkom domu, izjavio je da je Trump na sastanku imao nekontrolirani ispad bijesa. Na što mu je Trump, ponovno na Twitteru, odgovorio da nije istina da je lupao šakom o stol i bjesnio, nego je “pristojno rekao bye-bye i otišao, bez lupanja”.

Kevin McCarthy, lider republikanske manjine u Predstavničkom domu, tvrdi da je Schumer, a ne Trump, prvi podigao glas na sastanku. Trump je, kaže McCarthy, bio toliko pristojan da je čak “donio i mali slatkiš za svakoga”.

Donald Trump NE ŠALI SE Kako je Trump poslao poruku europskim diplomatima i smanjio im privilegije

Predsjednik Trump i dalje ostavlja dojam da je spreman presjeći čitavu situaciju tako što će proglasiti izvanredno stanje na nacionalnoj razini, što bi mu omogućilo da zaobiđe proceduru u Kongresu i sam donese odluku o financiranju zida. Pitanje je bi li to bilo legalno, i vrlo je vjerojatno da bi to pitanje morao razriješiti Vrhovni sud SAD-a, gdje su konzervativni suci sada u većini (nakon što je Trump dobio rijetku priliku da u prve dvije godine mandata imenuje dvoje sudaca), no ondje su procedure spore za tempo kojim Trump želi ispuniti svoje glavno predizborno obećanje. Te pravne procedure značile bi, kako piše New York Times, da bi po pitanju zida odvjetnici imali puno više posla nego građevinari. Trump tvrdi da ima pravo uvesti izvanredno stanje:

– Možemo se dogovoriti, ali ako se ne uspijem dogovoriti s ljudima koji su nerazumni, onda mogu ići i tim putem. Imam apsolutno pravo proglasiti izvanredno stanje na nacionalnoj razini, ako to želim – izjavio je predsjednik Trump.

Proglašenje izvanrednog stanja s ciljem zaobilaženja Kongresa u financiranju neke predsjednikove politike bio bi presedan u američkoj povijesti. Razni predsjednici proglašavali su izvanredna stanja, ukupno čak 58 puta od kad su zakoni koji propisuju proglašenje izvanrednog stanja promijenjeni 1976., no nikad zbog toga da izbace Kongres iz odlučivanja o financiranju nekog svog političkog poteza - i to nakon što su pokušali, ali nisu uspjeli dobiti potporu Kongresa za takvo financiranje.

Donald Trump Granica s Meksikom Trump pozvao Kongres da odobri 5,7 milijardi dolara za financiranje zida

Trump je na rubu počinjenja presedana koji bi mogao biti opasan ako bi kasnije inspirirao i njega i druge, buduće predsjednike da na taj način zaobilaze volju Kongresa i podrivaju demokratsku zakonodavnu proceduru, tvrde pravni stručnjaci citirani u američkim medijima.

Ugašena vlada

Inače, među dosadašnjim primjerima proglašenja izvanrednog stanja u Americi ističe se ono nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., koje je imalo privremeni rok od šest mjeseci, ali ga svi predsjednici od tada do danas produljuju. To izvanredno stanje služi kao podloga za slanje američkih vojnika u ratove protiv terorizma diljem svijeta.

Prema anketi Reuters-Ipsos, raste broj Amerikanaca koji krive predsjednika za gašenje rada vlade: sada je takvih 51 posto (tjedan ranije 47%), dok zastupnike Demokratske stranke u Kongresu krivi 32 posto ispitanika. Samo 25 posto ispitanika slaže se da Trump treba držati vladu ugašenom jer će mu takva taktika pomoći da od Kongresa iskamči financiranje gradnje zida. 

Već postoji 1150 km zidova, podržali ih i Obama i Clinton

I trenutno na granici između Sjedinjenih Država i Meksika postoje barijere, ograde i zidovi koje američkim vlastima pomažu u obračunu s ilegalnom imigracijom. Te diskontinuirane barijere i ograde prostiru se na 1150 kilometara duljine (od ukupno 3145 km granice), i postavljene su na kritičnim točkama koje ilegalnim migrantima služe za prelazak.

Prve manje ograde sežu još od 1990-ih kada ih je granična policija počela postavljati u San Diegu, kako bi se smanjilo krijumčarenje droge. Odluku o postavljanju pravih ograda donio je predsjednik George W. Bush 2006., a senatori Barack Obama i Hillary Clinton tada su podržali tu odluku. Zakon o sigurnosnoj ogradi kojeg je donio Bush propisao je i dodatne barijere za vozila te naprednu tehnologiju pomoću koje je granična policija mogla lakše smanjiti ilegalne prelaske ljudi.

Postavljene ograde nisu načinjene od nekog jedinstvenog materijala, već je on prilagođen lokalnim potrebama. (db)

Oftalmologija
PROMO
Dosta vam je da vam pada mrak na oči? Doznajte koje sve probleme s vidom možete riješiti u Zagrebu

A1 izdvaja za Vas

  • josip:

    ovaj lik je lud a jos su ludji oni koji su glasali za njega