Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

5 poteza koji Vladu očekuju u 2018.

Vlada će u idućoj godini naglasak staviti na zdravstveni sektor, a vrući je krumpir i neravnoteža mirovinskog sustava
11. prosinca 2017. u 16:42 23 komentara 5111 prikaza
Vlada
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Godina pred nama vrijeme je u kojem se i Europa priprema za završetak razdoblja jeftinog novca pa je pred Vladom posao restrukturiranja cestarskog duga, konsolidacija javnih financija, ali i reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava. Snižavanje deficita u posljednje dvije godine te činjenica da smo većinu troškova za kamate plaćali iz vlastitih prihoda, a ne više iz zaduživanja, dovela je i do pada javnog duga za 12 milijardi kuna od ožujka do kolovoza, ali i ubrzanja pada udjela javnog duga u BDP-u Hrvatske.

Vlada PLENKOVIĆEVA VLADA Krstičević je najpopularniji u Vladi, a za ove ministre mnogi nisu ni čuli

Prednosti jeftinog novca

Taj kontekst daje za pravo očekivati da bi u prvom dijelu godine Hrvatska mogla dočekati poboljšanje kreditnog rejtinga. Ipak, do kraja 2019. bonitet bi valjalo povisiti za dvije ocjene kako bismo dospjeli u skupinu zemalja s investicijskim rejtingom, što je nužno za ublažavanje udara rasta kamatnih stopa. U tom smislu iduća je godina ključna jer je možda i posljednja u kojoj se mogu iskoristiti prednosti jeftinog novca. Samo na uravnoteženju proračuna i povoljnijem zaduživanju RH štedi oko 800 milijuna kuna godišnje na kamatama, a Zdravko Marić više je puta isticao da mu je cilj da se svi troškovi kamata – oko 10,3 milijarde kuna – otplaćuju iz suficita primarnog proračuna. Projekcije rasta ekonomije i poreznih prihoda su konzervativne, što je pokazao i rebalans iz 2017. Ministarstvo financija djelomično je refinanciralo dug cestarskih tvrtki od 5,1 milijardu eura izdavanjem obveznice u iznosu od 1,27 milijardi kuna uz kamatu od samo 2,75% na rok od 12 mjeseci. U idućoj se godini pripremaju reprogramirati 2,6 milijardi eura kroz povoljne kredite.

Zdravko Marić BAGATELNI PREKRŠAJI Ministar Marić otkrio što ne podržava u radu Porezne uprave

Tim se potezom uklanja i posljednji argument za nužnost monetizacije autocestovne infrastrukture. No, puni efekti neće biti mogući bez reformi. Vlada će u idućoj godini naglasak staviti na zdravstveni sektor, a vrući krumpir je i neravnoteža mirovinskog sustava. U tehničkom rebalansu gotovo 1,2 milijarde kuna transferirano je u sustav kako bi se  manjili dugovi bolnica, ali ubuduće će se inzistirati na usklađenju rashoda s prihodima. Vlada će ponovo otvoriti i temu politike plaća u prvoj polovici godine s ciljem da se osigura mogućnost nagrađivanja. Troškovi za zaposlenike države povećali su se za 1,4 milijarde kuna godišnje rastom osnovice za 6%, ali to je ponovno bila linearna povišica koja nije ugradila element kvalitete rada. Obećanje o smanjenju opće stope PDV-a teško će se realizirati iduće godine, ali izgledna su sitnija rasterećenja poduzetnika. PDV je najizdašniji prihod proračuna koji će državi donijeti oko 48 milijardi kuna 2018. pa bi smanjenje opće stope za jedan postotni poen značilo oko 2 milijarde kuna manje prihoda za državu. Zato se može očekivati da će se rasterećenja u idućoj godini svesti na parafiskalne namete i nove poticaje.

Jačanje proizvodnje hrane

Rast BDP-a veći od 3% temeljen je na rastu potrošnje i turizmu, čemu je dokaz i ubrzani rast uvoza. Iako je struktura gospodarstva nešto stabilnija nego u pretkriznom razdoblju, kada je bila temeljena na zaduživanju i uvozu kapitala, izazov je potaknuti investicije i proizvodnju te smanjiti ovisnost o turizmu. Turizam donosi svaku sedmu kunu, a prehrambena industrija nosi samo 5% gospodarstva. Zato i turizam stvara negativnu bilancu uvozom hrane.

Stoga bi poticaje i EU programe trebalo usmjeriti na jačanje domaće proizvodnje hrane. Turizam je i generator rasta u graditeljstvu i investicijskih aktivnosti, ali za povratak na pretkrizne razine ulaganja proraditi moraju i drugi segmenti ekonomije. Stabilan proračun, otplata dugova, jača ekonomija i bolji kreditni rejting pretpostavke su ulaska RH u eurozonu. Uvođenje eura donosi brojne prednosti, od nižih kamata, ukidanja valutnih rizika, jednostavnijih transfera do sigurnosti koju pruža zaleđe EU, ali ima smisla samo ako je ekonomija dovoljno jaka.      

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti

Vlada
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Vlada SJEDNICA VLADE Povećali minimalac i kvote za strance te prihvatili kolektivni ugovor za javne službe Andrej Plenković ISTRAŽIVANJE Očekivanja dramatično pala: Većina građana razočarana u Plenkovićev rad Sindikati Međunarodni praznik rada obilježili prosvjedom u Slavonskom Brodu OTVORENO PISMO SSSH I NSH Crkvi: 'Podržite radnike i sindikate u borbi protiv nepravde'
U UREDU
Nakon razvoda od Doris Pinčić glazbenik Boris Rogoznica ima novi posao
Udruga Kamensko
BOLJE SUTRA
Dokazali su da je moguće – nova zaposlenja uslijed pandemije
  • Avatar Cinco
    Cinco:

    Ova vlada je svemirski brod za Milanovićevu koja se nepotrebno, divljački enormno zaduživala (neprijateljsko djelovanje?), povisila pdv, srušila rejting do razine smeća, bdp ostavila bitno manji nego kad je došla na vlast, izvrijeđala sve struke.

  • Avatar Cinco
    Cinco:

    Najbolja vlada od 1999. Uvjerljivo najbolja i to najviše zahvaljujući najboljem ministru Zdravku Mariću.

  • Avatar NasaPosla
    NasaPosla:

    U fazi dok gospodarstvo raste ima smisla razmisliti o smanjenju poreza na kapitalnu dobit.