Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Nenad Bakić: Ušli smo u 85 posto škola 
u Hrvatskoj

Osim za tehnički odgoj i programiranje, razvili su i sadržaje za matematiku, fiziku, glazbenu i tjelesnu kulturu, biologiju...
21. siječnja 2018. u 21:02 4 komentara 1264 prikaza
Nenad Bakić
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Prikupljanje novca pomoću internetskih kampanja u Hrvatskoj nije toliko rašireno kao u nekim drugim zemljama. No, u siječnju 2017. godine jedna naizgled mala kampanja iskoračila je iz svih okvira u pravu malu revoluciju ili, preciznije, STEM revoluciju. Kampanja Nenada Bakića premašila je sva nadanja. Od početnog (već tada ambicioznog) cilja 60.000 dolara i 360 hrvatskih škola kampanja je završila s prikupljenih 290.000 dolara za poduku programiranja i novih tehnologija u 1000 hrvatskih obrazovnih institucija. O projektu kojim se sada uvode micro:bitovi i u gradske knjižnice razgovaramo s Nenadom Bakićem.

Mario Mandžukić Eduard Petranović Što je zajedničko Mariju Mandžukiću i Nenadu Bakiću?

Što je presudilo da se javnost angažira i podupre projekt STEM revolucije?

Bilo je više ključnih elemenata. Najprije, naš postojeći ekosustav u Croatian Makers robotičkoj ligi i drugim projektima, koji je mnogim roditeljima, ali i ostalim građanima, zorno pokazao što radimo. Nastavljajući se na to, velik stvoreni društveni kapital, tj. povjerenje, pogotovo zato što smo donirali značajne iznose vlastita novca. Zatim ogromna podrška edukatora koji su bili bitni i zbog implementacije projekta, ali i kao signal široj javnosti. Potom i sam koncept projekta koji se s jedne strane oslanjao na zaista izuzetnu tehnologiju, a s druge na kvalitetan način implementacije kakav smo dizajnirali i implementirali.

Nenad Bakić | Autor :
Projekt je stigao i do gradskih knjižnica: Prošli tjedan na red je došao Bjelovar

Došli ste do 1000 obrazovnih ustanova, kakva su iskustva, kako su djeca i učitelji prihvatili micro:bitove? U kojoj je fazi projekt sada i što još treba učiniti?

STEM revolucija je u biti postigla svoj maksimalno zacrtani cilj, a to je da bude osnova za uvođenje programiranja na BBC micro:bitu ili sličnom mikroračunalu za cijelu jednu generaciju u školama. To se i dogodilo jer je Ministarstvo prigrlilo projekt i kroz CARNet financiralo uvođenje micro:bitova za sve učenike 6. razreda u Hrvatskoj. Zacrtali smo da sudjelovanje škola bude dobrovoljno jer smo upravo htjeli motivirano sudjelovanje. Već i sama činjenica da se prijavilo čak 85% svih škola u Hrvatskoj pokazuje stav škola i učitelja prema projektu. Naravno, neće svi micro:bitovi biti potpuno korišteni, ali većinom hoće i to je jedan sistemski zahvat. U svakom slučaju, vidimo da je korištenje vrlo intenzivno i entuzijastično.

CES Las Vegas 2018:

Nenad Bakić
1 / 34
CES Las Vegas 2018

Kako bi se oprema koristila na najbolji mogući način, educirali smo brojne učitelje. Organizirali smo dva vala radionica za oko 2000 učitelja, od kojih 40% nije nikad programiralo, a sada gotovo svi kažu da su spremni učiti djecu programirati na micro:bitovima, što je naročito dobro jer se radi o alatu koji omogućava fizičko računalstvo, tj. izvedbu konkrentih projekata uz korištenje senzora i komunikacije u raznim predmetima. U skladu s time smo razvili veliku količinu edukativnih materijala u raznim predmetima, ne samo za tehnički odgoj i programiranje nego i za matematiku, fiziku, glazbenu i tjelesnu kulturu, biologiju i tako dalje. Pri tome se ti sadržaji savršeno uklapaju u postojeći kurikul, dakle prate ga, a nude izvođenje lekcija na suvremen i kreativan način.

Javljaju li vam se iz drugih zemalja tražeći savjet da učine nešto slično?

Micro:bit nije naša tehnologija i ubrzano se širi u svijetu, tako da je nedavno, primjerice, i Singapur nabavio 100.000 komada za poduku u školama i obiteljima i, kako ondje kažu, razvijanje nacije digitalnih stvaralaca. No, mi, nakon UK, odakle je i krenuo, imamo najuvjerljiviju implementaciju u obrazovni sustav, te stoga imamo preliminarne razgovore s nekim drugim zemljama. No, fokus nam je sada na Hrvatskoj jer se ekosustav ovdje ubrzano razvija.

Institut za razvoj i inovativnost mladih IRIM Robotička liga Croatian Makers proširena na 500 škola i domova

Imate li dovoljnu podršku Ministarstva?

Suradnja s Ministarstvom je odlična, projekt ProMIkro je u stvari projekt Ministarstva koji mi provodimo za njega, pri čemu je CARNet nabavio opremu, mi doniramo cijelu organizaciju, tzv. know how i izradu sadržaja, HUP je donirao honorare za edukatore, a Hrvatska pošta distribuciju. Time smo ujedno pokazali da nije stvar u novcu, jer je projekt za državu u stvari bagatelno jeftin, nego u dobroj volji, viziji i kvalitetnoj izvedbi, a pogotovo u mijenjanju stava “ne može se”. Umjesto da objašnjavamo zašto se nešto ne može, radimo na tome da se može. Jasno, prepoznavanje ideje i podrška Ministarstva, pogotovo ministrice, bili su ključni za takav način implementacije. Slično bismo mogli postići i bez MZO-a, ali kombinacija supstancijalnog “pokreta” na terenu i institucija je najbolji način. Zahvalni smo Ministarstvu, a mislim da mogu biti i roditelji mnoge djece koja imaju priliku biti ravnopravni građani 21. stoljeća, a i učitelji koji sada mogu još bolje iskazati svoju posvećenost djeci. Ministarstvo također jako dobro razumije taj projekt kojim smo zapravo uveli računarstvo u škole te na njegovim temeljima uvodi programiranje u 5. i 6. razrede od iduće školske godine. Vjerujem da je i dalje veliki potencijal u toj suradnji. Mi smo pak spremni sve naše projekte isporučiti Ministarstvu tako da oni postanu u punom smislu riječi javni projekti.

Koliki interes pokazuju odrasli za vaš projekt micro:bitova u knjižnicama?

Iako smo već u STEM revoluciji donirali micro:bitove u 38 knjižnica, sada radimo na tome da u barem 100 knjižnica širom Hrvatske micro:bitovi dođu na police i mogu se posuditi i kao knjige, jasno, u kombinaciji s radionicama. Tako dolazimo i do djece koja nisu pokrivena našim aktivnostima, ali nam je još bitniji pristup odraslima. Želimo da i odrasli shvate da su nove tehnologije stigle, tako da ili ovladaju njima ili shvate da mogu ovladati i tako odagnaju strah od njih, ali i bolje razumiju budućnost svoje djece. Na to se, naravno, veže i širi društveni cilj, jer svaki roditelj kad vidi da mu je dijete stvaralac u novim tehnologijama – a one ulaze u sve struke, ne samo STEM – nužno se mora pitati gdje će njegovo dijete biti 2031. Međutim, cijelim ovim pokretom imamo priliku da odrasli počnu razmišljati kakva će ovo zemlja biti 2031. i hoće li u njoj naša djeca tražiti svoju budućnost, i tako ih refokusiramo iz kod nas već tragične orijentacije prema prošlosti u budućnost.

Što vam je najvažniji cilj za ovu godinu i planirate li još neke akcije na obrazovnim temama?

Prošle godine ostvarili smo nešto što nismo mogli ni zamisliti. Osim što smo već došli do oko 100.000 djece i tisuća učitelja na supstancijalan način i time i sistemski utjecali na hrvatsko školstvo, dopunili smo cjelovit portfelj naših aktivnosti i razvili jedan od najnaprednijih programa STEM edukacije u svijetu. Stoga nam je sada cilj prvenstveno konsolidacija i unapređenje postojećih aktivnosti. Iako, kao i uvijek, samo od sebe će sigurno doći i nešto novo.

iseljavanje Adriana Prlić Dajmo mladima razlog za budućnost u Hrvatskoj crowdfunding Istraživanje Crowdfunding u čitavoj regiji porastao 450 posto u 5 godina Liberal.hr LIBERALNI MANIFEST Društvo s više sloboda, manje opterećeno prošlošću, više privatnih tvrtki, a manje državne intervencije
Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati