Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 40
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
MISIJA: APOLLO

Prošlo je pola stoljeća otkad je čovjek zadnji put kročio na Mjesec. Zašto i dalje toliko ljudi ne vjeruje da se to dogodilo?

Foto: NASA
1/22
16.04.2022.
u 19:50

Na današnji dan prije točno 50 godina počeo je put na Mjesec misije Apollo 16, NASA-inog prezadnjeg pohoda na Zemljin prirodni satelit. Unatoč razvoju znanosti, do danas takvo što nikome nije pošlo za rukom. Možda baš zato milijuni diljem svijeta još uvijek ne vjeruju u priču oko slijetanja na Mjesec.

Pola stoljeća. Toliko je prošlo otkada je ljudska noga hodala po površini mjeseca. Upravo na današnji dan, 16. travnja 1972. put Mjeseca krenula su trojica astronauta u sklopu misije Apollo 16.

Letjelica Apollo 16 uspješno je lansirana iz svemirskog centra John F. Kennedy 16. travnja 1972. Posada je uspješno lansirala letjelicu na Mjesec te je tijekom boravka na njoj izvela mnoge zanimljive eksperimente i uzela mnogo uzoraka tla. Posebno su zanimljivi bili uzorci tla s ruba kratera koji je nastao udarom meteora.

Na površini Mjeseca su John W. Young i Charles Duke Jr. izveo tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Sveukupno, njih dvoje su na Mjesecu proveli 71 sat. Nakon obavljenog zadatka, Mjesečev modul se uspješno odvojio od Mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom. Kada je letjelica ušla u orbitu oko Mjeseca, posada je otkrila kvar u motoru zapovjednog modula. Stoga je zapovjedni modul pušten, a nastavak putovanja prošao je bez njega. Letjelica je uspješno sletjela na Zemlju 27. travnja 1972. u blizini Uskršnjeg otoka u Tihom oceanu.

Foto: NASA

Misija Apollo ostavila je trag u znanosti kao niti jedna NASA-ina misija prije, a odvažimo li se, možemo reći i poslije. U vremenu crno-bijelih televizora, vremenu kada od današnje tehnologije nije bilo niti T, ljudi su osvojili mjesec. Ipak, danas - 50 godina kasnije - i dalje postoji velik broj ljudi koji ne vjeruje da se to dogodilo.  I stvar je vrlo slična kao i s teorijama zavjere oko koronavirusa.

Zašto toliko ljudi ne vjeruje u priču oko Apolla i koji su glavni argumenti teoretičara zavjera? Pokušali smo to doznati tako da smo analizirali glavne teze teorija zavjere i suprotstavili ih odgovorima znanosti.

Jedan je dovoljan da ospori stotine tisuća

Foto: www.billkaysing.com

Sve je počelo s čovjekom po imenu Bill Kaysing i njegovim pamfletom o 'američkoj prijevari od 30 milijardi dolara'...

Bilo je potrebno 400.000 NASA-inih zaposlenika i izvođača radova da Neila Armstronga i Buzza Aldrina pošalju na Mjesec 1969. godine – ali samo jedan čovjek je proširio ideju da je sve bila prevara. Zvao se Bill Kaysing.

- Počelo je kao "predosjećaj, intuicija", prije nego što se pretvorilo u "istinsko uvjerenje" - da SAD-u nedostaju tehničke sposobnosti da dođu do Mjeseca (ili, barem, do Mjeseca i natrag). - tvrdio je Kaysing. 

Foto: NASA

Kaysing je zapravo pridonio američkom svemirskom programu, premda neznatno: između 1956. i 1963. bio je zaposlenik Rocketdynea, tvrtke koja je pomogla u dizajnu raketnih motora Saturn V. Godine 1976. sam je objavio pamflet pod nazivom We Never Went to the Moon: America's Thirty Billion Dollar Swindle, u kojem je tražio dokaze za svoju osudu pomoću zrnatih fotokopija i smiješnih teorija.

Ipak je nekako uspostavio nekoliko teza koje se do danas održavaju na životu u holivudskim filmovima i dokumentarcima Fox Newsa, na forumima na Redditu i na YouTube kanalima.

Koje su glavni "dokazi" zavjere?

1. Zašto se američka zastava na Mjesecu vijorila kao da je na vjetru, a ne u vakuumu?

Foto: NASA

Na Mjesecu još uvijek vrijede zakoni fizike. Američka zastava koja je postavljena na mjesečevu površinu (kupljena u lokalnoj trgovini u Houstonu za 5,50 dolara) bila je porubljena na vrhu tako da je visjela s vodoravne prečke pričvršćene na vrhu stupa.

Vidimo kako se zastava pomiče kada astronaut uvrne stup u tlo.Budući da nema otpora zraka, svako zaostalo vijorenje zastavice traje neznatno dulje nego što bi to bilo u atmosferi. Pogledate li snimke, primijetit ćete da se zastava pomiče samo kada (ili nekoliko trenutaka nakon) njome rukuje astronaut.

2. Zašto sjene na Mjesecu ne izgledaju dobro na Apollo fotografijama?

Foto: NASA

Neparalelne sjene na površini Mjeseca? Sumnjivi višestruki izvori svjetlosti? Svjetlo preko astronauta kada bi oni trebali biti u sjeni?

Dokazi su to, ne o tajnom zataškavanju, već o nedostatku znanja o fotografiji i rasvjeti. Neparalelne sjene mogu doći iz jednog izvora svjetlosti jednostavno zbog perspektive i neravne topografije Mjesečevih brežuljaka, padova, izbočina i kvržica. Neravnomjerna lunarna topografija također može utjecati na duljinu sjene.

Mjesečeva površina reflektira oko 8 posto sunčeve svjetlosti koja pada na nju (albedo), osvjetljavajući područja – poput Buzza Aldrina koji silazi niz ljestve lunarnog modula – koja bi se mogla činiti kao da bi trebala biti u sjeni. Sunčeva svjetlost također se reflektirala od aluminizirane Kapton folije na lunarnom lenderu i bijelim svemirskim odijelima, kao i od same Zemlje kao 'zemaljski sjaj'.

3. U pozadini slika Apolla nema zvijezda

Foto: NASA

Na Apollo fotografijama astronauta na Mjesecu čini se da nedostaje zvijezda jer svjetlina lunarnog dana nadjača njihovu slabu svjetlost.

Kamere Apollo Hasselblad imale su ekspoziciju i brzinu zatvarača podešenu tako da zabilježe aktivnost u svijetlom prednjem planu, tako da se na filmu nisu pojavljivale slabije pozadinske zvijezde. Za fotografiranje blijedih zvijezda potrebna vam je duga ekspozicija i široki otvor blende. Da su to učinili, sve bi fotografije bile preeksponirane.

4. Zašto se nismo vratili na Mjesec od Apolla?

Foto: NASA

Apollo je bio pretjerano skup, opasan i na kraju neodrživ. Nakon što je izazovna misija predsjednika Kennedyja bila ostvarena, nije bilo ni političkog poticaja ni proračuna za njegovo održavanje.

Međutim, vraćamo se na Mjesec. Možda vrlo brzo. No, kao i uvijek, takvi projekti s velikim brojem ulaznica su u diskreciji kratkih, nestalnih političkih ciklusa, financijskih prioriteta i što je najvažnije, javnog apetita.

Lakše je bilo otići na Mjesec, nego to lažirati

Unatoč izvanrednoj količini dokaza (uključujući 382 kg mjesečevih stijene prikupljene u šest misija; potvrđivanje iz Rusije, Japana i Kine; i slike s Nasa Lunar Reconnaissance Orbitera koje pokazuju tragove koje su astronauti napravili u mjesečevoj prašini), vjerovanje u zavjere i dalje cvatu. Među "istinoljubivima" anti-vaxxerima, chemtrailerima, ravnozemljašima, ideja da su slijetanja na Mjesec lažirana više nije čak ni izvor prijepora – ona je samo činjenica.

Hipotetski, da ove četiri teze točne, to automatski  otvara petu  - protutezu. Naime, to je sve OK dok se ne zapitate koliko bi teško bilo održavati dosljednost u laži cijelom svijetu pet desetljeća bez ijednog lapsusa bilo kojeg zaposlenika NASA-e. Također biste morali zamisliti da su specijalni efekti iz doba 2019. bili dostupni NASA-i 1969. godine i da nitko od 600 milijuna TV gledatelja nije primijetio ništa loše. Film Stanleyja Kubricka 2001: Odiseja u svemiru (1968.) pristojan je pokazatelj onoga što su holivudski specijalni efekti mogli učiniti u to vrijeme. Doista je bilo jednostavnije snimati na licu mjesta.

Foto: NASA

Od Joe Rogana do James Bonda - ni poznati nisu imuni

Kralj podcasta Joe Rogan je među onima koji sumnjaju. Baš kao i YouTuber Shane Dawson. Profesor sociologije u New Jerseyju prije nekolika godina je dospio javnost jer je svojim studentima rekao da su slijetanja lažna. 

- Živimo u stvarnosti u kojoj je internet omogućio ljudima da kažu što god im se sviđa većem broju ljudi nego ikad prije - govori  Roger Launius, bivši glavni povjesničar NASA-e - Istina je da ljudi vole teorije zavjere. Svaki put kad se dogodi nešto veliko, netko ima protuobjašnjenje - dodaje.

Nedavna anketa YouGova (britanske međunarodne tvrtke za istraživanje tržišta) pokazala je da se svaki šesti Britanac slaže s izjavom: "Slijetanja na Mjesec su bila inscenirana." Četiri posto vjeruje da je teorija o prijevari "definitivno istinita", 12% da je "vjerojatno istinita", a daljnjih 9% se prijavilo kao da ne zna. Odgovor da je misija na Mjesec laž bio je češći među mladima: 21 % ljudi u dobi od 24 do 35 godina složilo se da su slijetanja inscenirana, u usporedbi s 13 % starijih od 55 godina.

Foto: NASA

James Bond također mora preuzeti mali dio krivnje. U filmu Diamonds Are Forever (1971.), Sean Connery upada u NASA-in objekt preko kasina u Las Vegasu. Slijedi potjera preko filmskog seta koji je dotjeran da izgleda kao mjesec, zajedno s astronautima na Zemlji. Ali ovdje je to više kao vizualna šala, način opravdavanja jurnjave po pustinji Nevade. 

Ipak, tolika postojanost teorija zavjera čitav niz desetljeća na kraju daje na važnosti i samoj misiji Apollo te pokazuje koliko je veliko postignuće bio odlazak čovjeka na Mjesec. Postignuće je to koje nije nitko napravio od 1972. do danas. Punih 50 godina. Mali korak za čovjeka, velik za teoretičare zavjera.

Komentara 9

PA
PapezJanez
13:47 20.04.2022.

Da je to istina nakon 50 godina bi vec i naftu i plin dobavljali od tamo a ne samo jedan turisticki posjet

SS
sokac sa drave
07:24 22.04.2022.

Kada je reziser te prevare priznao prije smrti da je on tu laz snimio kao bolestan covjek koji se nije bojao tajnu izdati.Ne tako davno zasto vise neidu na mjeses oni u nasi su rekli da su izgubili tu tehnologiju planovi to jest papiri su nestali.Gledali smo kada su se vracali snimku gdje se modul vraca prema glavnoj raketi za povratak.Tada se jedan od njih sjetio da su onoga sto je snimao povratak modula zaboravili na mjesecu.Bog zna dali je on jos ziv?

LI
light10
13:47 27.04.2022.

To je jedino "slijetanje"na svijetu u kojem raketa nije podigla niti jedno zrnce prašine sa tla , i to potiska 100 tisuća funta. I jedino "slijetanje' na svijetu na kojem plameni mlaz rakete nije ostavio niti trunčice gareži i spaljenogg tla. Tpliko o tome.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije