Vrijedno otkriće danas su na Institutu Ruđer Bošković predstavili hrvatski znanstvenici predvođeni prof. dr. sc. Ivom Tolić s Instituta te prof. dr. sc. Nenadom Pavinom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Najnoviji rezultati njihova istraživanja, otkriće da je diobeno vreteno stanice kiralne strukture, objavljeno je i u novom broju jednog od najuglednijih svjetskih časopisa Nature Communications.
Kako naši znanstvenici ističu, riječ je o otkriću koje bi moglo ući u svjetske udžbenike dovodeći do novih spoznaja o procesu pravilne raspodjele genskog materijala. Što je to uopće kiralnost, objasnila nam je sama dr. Iva Tolić iza koje je, možemo već sada reći, velika godina. Ranije je ove godine znanstvenica s IRB-a dobila je nagradu Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti.
– Kiralnost znači da neki objekt nije isti kao njegova zrcalna slika. Najpoznatiji primjer kiralnosti naše su ruke. Naime, iako je lijeva ruka zrcalna slika desne ruke, njih dvije nikako se ne mogu točno preklopiti zbog asimetrije. Kiralnost je svojstvo brojnih pojava u prirodnom svijetu. Tako su mnoge biološki važne molekule kiralne. U nekim slučajevima, poput puževe kućice ili vitice vinove loze, kiralnost postoji na razini organizma ili organa. U ovom smo radu otkrili kiralnost na razini između molekule i živog organizma, a to je razina stanice. Otkrili smo da je diobeno vreteno kiralno, kazala je dr. Tolić.
Diobeno vreteno struktura je građena od mikrotubula. To su proteinske cjevčice koje razdvajaju genski materijal.
– Do sada se smatralo da su mikrotubuli na diobenom vretenu organizirani kao meridijani na kugli zemaljskoj i da idu ravno od pola do pola. Međutim, mi smo sada pokazali da oni ne idu ravno nego da imaju oblik lijeve zavojnice. Pretpostavljamo da je taj oblik važan za pravilnu raspodjelu genetskog materijala i upravo smo ovim otkrićem otvorili brojna pitanja o tome kakvu ulogu kiralnost diobenog vretena ima u diobi kromosoma, što će biti tema naših daljnjih istraživanja u koja smo već uključili i međunarodne grupe istraživača – zaključuje prof. Tolić.
Postoje još dva razloga zbog kojih je ovo otkriće iznimno vrijedno. Prvo, riječ je o interdisciplinarnom istraživanju gdje se kombinirala stanična biologija i genetika te teorijska fizika i najmodernije tehnike mikroskopije. Također, krenulo se od teorije koju je trebalo dokazati. Cilj je bio razumjeti sile u diobenom vretenu tako da se prouči njegov oblik, a onda pokušati na temelju oblika predvidjeti koje sile djeluju u vretenu.
– Razvili smo teoriju koja je pratila eksperimentalne rezultate. Međutim, ta je teorija, osim sila u diobenom vretenu, predvidjela i postojanje momenata sila, koji još nisu bili eksperimentalno poznati, što je upućivalo na to da bi diobeno vreteno moglo biti kiralne strukture. Na naše veliko oduševljenje, eksperimentalna istraživanja potvrdila su naša teorijska predviđanja, a za nas je to bilo izuzetno uzbudljivo i posebno smo ponosni da je u ovom slučaju teorija bila ispred eksperimenta i motivirala eksperimente, što u biologiji nije čest slučaj – istaknuo je prof. Pavin.
Drugi je razlog što su u vrhunskoj znanosti koja stoji iza ovog otkrića sudjelovali mahom mladi znanstvenici. Riječ je redom o mladim doktorandima i poslijedoktorandima dr. sc. Maji Novak, Bruni Polaku, dr. sc. Juraju Simuniću, Zvonimiru Bobanu i Barbari Kuzmić kojima je, zahvaljujući projektima Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog socijalnog fonda (ESF), zatim uz pomoć Centra izvrsnosti QuantiXLie te hrvatskih zaklada – Fonda ''Jedinstvo uz pomoć znanja'' (UKF) i Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), omogućeno da se vrhunskom znanošću bave upravo u Hrvatskoj.
– Uvijek, u svakoj pobjedničkoj momčadi, morate imati jednog Zvonimira Bobana, rekao je dr. Pavin u šali prepuštajući nakon toga pozornicu upravo mladim kolegama koji su prisutnima objasnili o kakvom je otkriću riječ.
– Ovaj je rad pozitivno utjecao na karijere mladih suradnika te je Maja Novak dobila priliku za poslijedoktorsko usavršavanje na Institutu Max Planck u Dresdenu, Zvonimir Boban za izradu doktorskog rada na Sveučilištu u Splitu, a Juraj Simunić za napredovanje na IRB-u – objašnjavaju mentori, prof. Tolić i prof. Pavin.
Novi rad nastavak je višegodišnjih istraživanja i niza uspješnih publikacija objavljenih nerijetko i na samim naslovnicama uglednih znanstvenih časopisa, poput časopisa Nature Communications, Nature Cell Biology, Cell, Developmental Cell, Molecular Biology of the Cell i Physical Review Letters, a financiran je iz nekoliko projekata, uključujući prestižni projekt Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) vrijedan više od dva milijuna eura.
Pogledajte video o misterioznim ljudima – tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
ovih dvoje pametnih ljudi proizišlo je u novoj školi Blaženke Divjak koja je upravo krenula ..