Međuzvjezdana putovanja odnosno ekspedicije iz našeg Sunčeva sustava u sustave drugih zvijezda do prije nekoliko dana bila su samo znanstvena fantastika i maštanja astronoma, no stvar se preko noći promijenila. Po svemu sudeći, letjelice sa Zemlje dosegnut će našem Suncu najbližu zvijezdu Alpha Centauri dvadesetak godina nakon lansiranja, iako je Alpha Centauri od Zemlje udaljena 4,3 svjetlosne godine.
Ruski filantrop, milijarder i investitor Jurij Milner objavio je u utorak pokretanje svoga svemirskog projekta kojim će flota s više od tisuću robotskih letjelica poletjeti prema susjednom zviježđu, a u realizaciji su mu se pridružili i jedan od najpoznatijih fizičara današnjice Stephen Hawking i jedan od najbogatijih ljudi svijeta, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg.
Stigao bi bar dio letjelica
Ideja tehničke izvedbe slanja letjelica do Alphe Centauri sasvim je drukčija nego svi projekti koji su dosad pokrenuti tijekom istraživanja svemira. Ideja je da “osnovna letjelica” bude lansirana u orbitu oko Zemlje gdje će ispustiti tisuće malih, samo gram ili dva teških letjelica koje bi potom razvile svojevrsna jedra. Potom bi ih, preko jedara, snažnim laserskim zracima ispaljenim sa Zemlje “pogurali” prema Alphi Centauri. Predviđa se kako bi te ultralagane letjelice prema susjednom zviježđu jedrile brzinom oko četiri puta manjom od brzine svjetlosti, odnosno brzinom od oko 75.000 kilometara u sekundi. Unatoč ogromnoj brzini, malim bi letjelicama trebalo oko 20 godina da stignu do Alphe Centauri i počnu na Zemlju slati fotografije i podatke. Koje bi potom, brzinom svjetlosti, na Zemlju putovale još dodatnih pet godina.
Milner drži da bi upravo zbog relativno velikog broja lansiranih letjelica bar dio tih minijaturnih svemirskih brodova opremljenih kamerom i odašiljačem prispio u blizinu Alphe Centauri i dovršio posao koji je misiji povjeren.
Ceh: 5 do 10 milijardi dolara
Naravno, tehnologija koja bi se u ovom slučaju koristila također bi bikla vrhunska. A riječ je o nanotehnologiji. Na težinu od nekoliko grama potrebno je svesti minijaturnu kameru, upravljačku jedinicu, neki izvor energije i opremu za odašiljanje snimljenog materijala prema Zemlji. Takva tehnologija već postoji, ali je prilično skupa pa se procjenjuje da bi cijena cijelog projekta mogla iznositi od pet do 10 milijardi dolara.
Operativni dio projekta vodit će bivši direktor NASA-ina istraživačkog centra Pete Worden, a bit će uključeno još desetak znanstvenika, među kojima su nobelovci i bivši astronauti.
O projektu su obaviještene NASA i Europska svemirska agencija te su pozvane da se pridruže timu, a poseban poziv upućen je svjetskoj znanstvenoj zajednici.
– Trenutačno imamo dvadesetak ključnih problema koje treba riješiti i pozivamo znanstvenike i stručnjake iz svih dijelova svijeta da se uključe i pomognu nam u njihovu rješavanju. Naravno, spremni smo financijski poduprijeti njihov rad – kazao je Worden.
>> Google, ruski tajkun i Facebook znanstvenike nagrađuju s 3 mil. $
Posloženo, kalkulacija razumna, matematika isto. Zanima me pogon.