Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Kakva nas klima čeka u budućnosti? Stručnjaci upozoravaju na ekstreme

Klima je kompliciran sustav. Suše u Sredozemlju i odroni zemlje u Alpama isto su uzrokovani globalnim zatopljenje
01. rujna 2017. u 10:30 5 komentara 3170 prikaza
požar
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Govoreći o vremenu, čim se ljeto primakne svom kraju, počne nas odmah kopkati kakva nam se jesen sprema. I zima. Što nas čeka? Osobito nam se ta pitanja vrzmaju po mislima posljednjih godina kada su klimatske promjene takve da su svakakva vremenska iznenađenja moguća, kao i razni teško podnošljivi ekstremi. A tu je i osjećaj da se sve svelo na ljeto i zimu, da ona dva, po mnogima, najljepša i najugodnija godišnja doba – proljeće i jesen – zapravo nepovratno gubimo. Toj se strepnji teško oteti, kao što je teško gledati i podnositi gotovo svakodnevne vijesti o paklenim vrućinama, zastrašujućim požarima, gotovo biblijskim potopima, razornim uraganima...

suša Dosje o klimi Hrvatska 2070.: suše, pijavice, skuplja hrana, nove bolesti...

Promjena recepta

A baš o ovom potonjem, klimatskim promjenama u kontekstu uragana Harvey, te onome što nam je neizbježna budućnost, kazao je ponešto stručnjak s hamburškog Instituta za vrijeme i klimu Frank Böttcher.

– U posljednjih 30 godina u Njemačkoj bilježimo da su jugoistočni vjetrovi koji dolaze s prostora Sredozemlja topliji za gotovo dva stupnja! Ljetne oluje, s jakim vjetrovima i tučom, nastaju zbog razlike u temperaturi toplog ljetnog zraka i nadolazećeg hladnog zraka. I razmjere štete od uragana Harvey potaknute su posljedicama klimatskih promjena. Ovdje je odlučujuća temperatura na površini mora. Pojednostavljeno rečeno: uragan funkcionira kao lonac za kuhanje. Što je veća temperatura ploče štednjaka, to voda brže ključa i isparava. Prilikom nastanka jedne ovakve oluje situacija je ista. Zbog globalnog zagrijavanja i temperatura “ploče štednjaka” oceana postaje veća, a voda isparava. Ta voda postaje oborina i energija uragana. Negdje se to mora “istovariti” i to upravo gledamo u Sjedinjenim Državama – kazao je Böttcher uzvrativši zatim na pitanje – je li globalno zagrijavanje ključni faktor za ekstremno vrijeme, ovim riječima: “Nekad manje, nekad više. Klima je kompliciran sustav. Sve što promijenimo ili nadodamo mijenja sustav. Kao kod pečenja kolača. Promijenite recept, dodajte jedan komadić čokolade u tijesto za kolač i zamijesite. Gdje će taj komadić čokolade na kraju završiti u kolaču, to je slučajnost. Isto vrijedi i za vrijeme. Suše u Sredozemlju i odroni zemlje u Alpama isto su komadići uzrokovani globalnim zatopljenjem. U planinama se tope ledene mase i stijene. One pucaju i ubijaju mnoge planinare kao nedavno u Švicarskoj.” A zatim je stručnjak iz Hamburga upozoravajući objasnio što možemo očekivati u nadolazećim godinama.

– Klima će se nastaviti zagrijavati. Stoga će ekstremne vremenske pojave poput oluja biti sve češće. Sve će više pucati stijene na planinama. Zbog viših temperatura zarazne bolesti poput malarije mogle bi se brže prenositi putem ugriza krpelja. Do sada s tim u Europi nismo imali problema, ali i to se može promijeniti. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene, ali moramo u okvirima svojih mogućnosti činiti sve da se taj proces uspori i da se posljedice maksimalno ograniče – riječi su od kojih bi nas trebala podilaziti jeza jer smo za ono što se već događa i ono što će nam se tek događati uvelike odgovorni sami.

Uragan Harvey - posljedice RAZORNI URAGAN Harvey oštetio 100.000 domova. Trump obećao osobnu donaciju

Posljednji vrući vikend

I dok je ovo bio jedan globalni klimatološki pogled, valja nam pažnju svrnuti i na onaj mali komadić planeta na kojem mi živimo i na kojem sami, kako znamo i umijemo, odolijevamo sve nenormalnijim vremenskim uvjetima. Pa onda, što nas u Hrvatskoj čeka idućih mjeseci?

– U mnogim će dijelovima Hrvatske ljeto vjerojatno potrajati i po vremenskim obilježjima, iako gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati onako visoku temperaturu kao prošlog vikenda. Može se reći da je to u većini Hrvatske bio posljednji tako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje. Vrućih ćemo dana sigurno, barem ponegdje, imati i u rujnu, ali vjerojatno ne baš ovako vrućih i ne u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi, bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35 Celzijevih stupnjeva, i višom, događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini 18. i 19. rujna 1987. Ali već na postaji Split-Marjan malo je drukčija priča. Niz dana s temperaturom 32 stupnja, i višom, u rujnu je prilično rijedak. Ili u zagrebačkom Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo četiri dana s temperaturom od 33 stupnja, i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. te 2015. godine dva dana, ali ne u nizu – iznosi glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula nastavljajući da su obilnije i dugotrajnije oborine u Dalmaciji malo vjerojatne idućih tjedana, ali se povećava vjerojatnost za češće sporadične pljuskove.

Suncokret Dosje klima Neretvanska dolina će poplaviti, a kukuruz u Slavoniji zamijeniti sudanska trava i sirak

– Nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenog, osobito u prosincu i siječnju, kada je velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe s kojom bi zamjetnijih oborina trebalo biti diljem Hrvatske. Prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje su jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen. I dok jedni upućuju na vjerojatnije, u većini Hrvatske čak uz više od 80% pozitivno odstupanje od prosječne sezonske temperature, zbog topline u rujnu i listopadu, neki drugi modeli to odstupanje smanjuju. No prema svima je vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja iznimno mala. Slično je i sa srednjom temperaturom zime, za koju je umjerena, u dijelovima Hrvatske i velika vjerojatnost da će biti barem malo toplija od prosjeka. Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza – kaže Vakula.

Vjetar rušio stabla Danas svježe U Istri tramontana rušila stabla, udari vjetra dostizali 130 km/h! Bačvice Dosje klima Temperatura Jadranskog mora raste brže od prosjeka vrućina Dosje klima Čovjek se mora fiziološki promijeniti da preživi
DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • Avatar vitez
    vitez:

    Hoće li naći neki suvremeni prorok koji će jasno Europi reći poput starozavjetnog Noe: Još 40 dana i Niniva(Europa,Amerika...) će propasti ukoliko ne promijenimo svoj odnos sa Stvoriteljem! Čovjek je tehnološki u zadnjih 100 godina uznapredovao, a duhovno toliko zakržljao...A ... prikaži još! što nam je to donijelo? Atomsku i neutronsku bombu, zakon da je dopušteno ubijati nerođeno dijete, zakon da je cool biti gay i imati istospolne brakove, rastave brakova poput kolere se širi, promjena spola-transrodne osobe koje mediji glorificiraju kao i sve ovo spomenuto unaprijed...Vjerovanje u življenje kršćanskog morala, Boga, Majku Božju mediji sotoniziraju...Čovjek je postaom duhovni patuljak, a tehnološki div i taj nesrazmjer razvoja MORA dovesti do APOKALIPSE svijeta....

  • Tihi:

    Stručnjaci upozoravaju na ekstreme i oni žele da nam urede vrijeme Kakva nas klima čeka u budućnosti? """Stručnjaci upozoravaju""" na "ekstremne stručnjake " i to je to veliko zlo. Da se želi i sa time veliko dio love zakonski oteti ... prikaži još! narodu . Kad ne budeš prodavao naftu i benzin u buduće će nam prodavati "zdravo vrijeme" kao domaća jaja u tom je vic samo . Pametni majstori se "brinu za narod" i ali si to pre dobro naplate , jedno dobro znaju lijepo vrijeme nije za raju

  • vjaceslav:

    sjeverni polarni medvjed je prije kojih milijun godina živio u vrlo toplom okruženju. hoće li se opet prilagoditi sličnom, u kojemu će se sigurno sukobiti s mnogo jačim grizlijem, tek treba vidjeti