Imali smo tu čast prvi posjetiti novi dijagnostički centar zagrebačkog Kineziološkog fakulteta koji će svoje svečano otvorenje doživjeti ovog ponedjeljka u 11 sati. Kao netko tko je davnih dana na ovom fakultetu i studirao (s namjerom ovog novinara da na vlastitoj koži doživi što više sportova) ostali smo zatečeni. Za nas je to bio doživljaj s "vau" efektom, poput ulaska u neki "space center".
Jer, Kinnovate centar, iznikao na mjestu gdje je nekad bila Sportska gimnazija, osim što je lijepo uređen on je i opskrbljen opremom koja predstavlja posljednji krik tehnologije u svijetu sportske (ali i kineziterapijske) dijagnostike. Kroz 680 četvornih metara dijagnostičkog centra i 500 kvadrata dvorane, opremljene kamerama, proveli su nas izv. prof. dr. sc Tatjana Trošt, prodekanica za znanost i projekte te izv. profesor dr. sc. Marijo Baković, prodekan za poslovanje i infrastrukturni razvoj.
A njih je da nam budu domaćini zamolio dekan izv. prof. dr. sc. Tomislav Rupčić jer je riječ o osobama koje su i vodile cijeli projekt koji su, oboje, danonoćno nadzirali. U tome su bili toliko revni da im je poslovođa izvođača radova kazao da nikad nije imao investitore koji su mu toliko "skakali po glavi". A to je samo dio atmosfere koju je ovan najmlađi dekansko-prodekanski tim, koji još čine i profesori Škregro i Segedi, svojim radom kreirao. A svi oni aktivni su i na polju demografije jer njih petero ima 16 djece.
Naši domaćini su pak nastavnici atletike (Baković) i kineziterapije (Trošt) koja su nam prezentirali i podatke o tome da su imali 23 skupine javne nabave pa je oprema stizala iz SAD-a, Australije, Njemačke, Nizozemske, Italije...
- Na fakultetu djeluje 14laboratorija i četiri centra. Laboratoriji su u sklopu Instituta za kineziologiju i njih vode stručnjaci u svom području koje smo konzultirali kod nabave opreme. Tražili smo od voditelja da svatko kaže što misli da bi u njegovu području bio tehnološki vrh pa smo se šalili da smo skupljali njihove "želje i pozdrave". Rekli smo im da razmišljaju veliko, da se ne ograničavaju pa smo tako i birali opremu pa će svaki laboratorij dobiti ono što vrijedi. Ovo ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu financiralo se sredstvima Europske unije a mi smo na građevinski dio potrošili 852.813,50 eura te na laboratorijsku istraživačku opremu 1.351.388,56 eura pa je ukupna vrijednost projekta 2.335.388,59 eura.
Baš kao što je profesorica Trošt imala potrebu biti do u cent transparentna po pitanju najveće investicije na KIF-u u posljednjih 50 godina, tako je i oprema koju su kupili programirana za otkrivanje najsitnijih detalja karakteristika sportaša. A o tome nam je pričao nastavnik atletike, inače još uvijek vlasnik šestog najboljeg rezultata u skoku u dalj u povijesti samostalne Hrvatske (7.99 metara).
- Svaki sportaš odnosno njegov trener može dobiti vrlo detaljnu analizu kretanja, bilo kroz prostorno vremenske pokazatelje kao što su kutni odnosi u pojedinim zglobovima prilikom pokreta ili pak preko instrumentalizirane trake koja može napraviti vrlo detaljnu analizu biomehanike tračanja, poput dužine koraka i asimetrije u istom, trajanja kontakta s podlogom, veličine sile s kojom sportaš podlogu pritišće, smjer djelovanja sile i tako redom. Sportaš može dobiti i preciznije informacije o jakosti i snazi svojih mišića - priča nam profesor Baković i potvrđuje našu tezu o tome da se može svakom sportašu analizirati ekonomika kretanja. - Možemo dati parametre koji objektivno opisuju tehniku a na trenerima je da prilagođavaju svoje procese kako bi tu tehniku optimizirali ili korigirali.
Što jedan izbornik ili možda trener nogometnog kluba može dobiti kroz testiranja u centru Kinnovate? Pitali smo to profesora Bakovića. - Trener može dobiti konkretne pokazatelje, bazične i specifične, neuromišićne aktivnosti, biomehaničke parametre trčanja. A možemo i snimiti pojedine tehničke elemente kao što su šut u košarci ili nogometu. Možemo analizirati i cijelu momčad a taj sustav se nalazi u kalibriranoj dvorani pri čemu se na svakog igrača postavi senzor. A taj sustav može prepoznati i kada se neki igrač približava fazi zamora što može sugerirati treneru potrebu za zamjenom nakon određenog vremena igre.
Drugim riječima, na KIF-u se može procijeniti koliko su spremni dugo igrati na traženoj razini igrači koji izlaze iz ozljeda poput Modrića i Kovačića.
- Za takvo što će nam trebati i baza podataka. Važno je da centar krene s radom i da se baza podataka krene puniti i što ih budemo imali više to ćemo biti više od koristi.
Hoće li hrvatski treneri, čije je stručno obrazovanje vrlo šaroliko, biti u stanju koristiti sve te podatke koje će Kinnovate biti u stanju izbaciti?
- To nije njihova stvar, nego naša. Nama su stariji profesori običavali reći da je dobar doktorat onaj koji možeš objasniti i svakoj baki. Ja baš razmišljam je li baš svaki atletski trener u stanju koristiti podatak veličine djelovanja sile, a uz to i smjer djelovanja i brzinu prirasta sile. Što ćemo mu od podataka nuditi, ovisit će o tome koliko trener može akceptirati. Nije nam cilj da im ispalimo znanstvenu fantastiku a da ljudi ništa ne razumiju.
U centru je i nekoliko sustava za bio feedback, a profesorica Trošt dodaje:
- Imamo i nekoliko sustava koji pokazuju i djelovanje autonomnog živčanost sustava pa možemo mjeriti razinu stresa prilikom neke situacije na terenu.
Dakle, Davor Šuker više ne bi morao provjeravati svoj puls prije izvođenja jedanaesterca jer bi znao s kojom količinom stresa pristupa tom izazovu.
- Tako je, sada postoji sustav koji će mjeriti razinu stresa.
Pokazali su nam naši domaćini, uz pomoć demonstratora (asistenata i studenata), kako djeluju i neki ultrauređaji. Tako smo vidjeli sofisticirani dinamometar (Kanga Tech 360) koji se koristi u NBA ligi, ali i traku za trčanje (ili hodanje) koja nam je predstavljena kao najveća zvijezda dijagnostičkog centra. A kako i ne bi bila kada stoji 228 tisuća eura i koja samo što kavu ne kuha pa na njega moraju paziti kao vlasnici klubova na svoje najskuplje igrače.
- Mi sada po opremljenosti možemo ići uz bok s francuskim sportskim institutom INSEP.
A riječ je o slavnom institutu, tvornici olimpijskih pobjednika, kroz koju su prošli divovi svjetskog sporta poput Tonyja Parkera, Marie-Jose Perec, Teddyja Rinera... Stoga i ne čudi što se profesor Baković složio kad smo konstatirali da će se studenti sa znanstvenim porivom u ovom centru osjećati kao djeca u trgovini slatkiša. - Pa i mi profesori se ovdje tako osjećamo. Ja se ponekad uhvatim da sam sretan kao malo dijete.
Ono što će biti dodatna vrijednost ovog dijagnostičkog centra što će od njega imati koristi nastavnički i znanstveni programi KIF-a već i profesionalni klubovi, nacionalni savezi, vrhunski sportaši iz pojedinačnih sportova, zdravstvene ustanove, rehabilitacijski centri i gospodarstvo. - Sport je naše ishodište, no bit će nam zadovoljstvo ako ćemo biti od koristi i osjetljivoj populaciji kao što su stariji, oni građani koji su u postoperativnim programima ili pak djeci s poteškoćama u razvoju - kazuje profesorica Trošt.
Tek što su okončali ovaj projekt, na KIF-u razmišljaju o novom projektu na razini četiri milijuna eura. A on bi podrazumijevao renovaciju velike dvorane i svih okolnih prostorija a razmišlja se i o hipoksijskoj sobi (visinska komora), barokomori, kriokomori, sauni...
Osim s entuzijazmom povezanim s ulaganjem u tehnološku izvrsnost, na KIF-u se mogu pohvaliti i s tri svoja sudionika Svjetskog nogometnog prvenstva. Nisu nogometaši ali jesu oni koji se brinu o tome da Modrić, Perišić, Livaković i društvo budu u što boljem stanju. Naime, s vatrenima su i na ovom velikom natjecanju prof. dr. sc. Saša Janković, dugogodišnji nositelj kolegija Sportska medicina i liječnik reprezentacije te prof. dr. sc. Luka Milanović i doc. dr. sc. Marin Dadić, kondicijski treneri vatrenih. S obzirom na spremnost da nam demonstriraju sve što se u novom dijagnostičkom centu može izvesti valja nam zahvaliti asistentima Lari Juriša, Ivanu Dominkoviću, Filipu Bolčeviću i Vedranu Dukariću te studentima Aniji Išić, Martini Breber i Petri Čagalj.