Ovogodišnja sezona Formule 1 započela je u znaku neizvjesnosti i kaosa, s krizom koja nadilazi uobičajene sportske drame na stazi. Prije nego što su se gume uopće zavrtjele na Bliskom istoku, Formula 1 i FIA povukle su drastičan, ali neizbježan potez: Velike nagrade Bahreina i Saudijske Arabije službeno su uklonjene iz kalendara zbog eskalacije sukoba u regiji. Ova odluka, donesena iz sigurnosnih i logističkih nužnosti, ostavila je sport s kalendarom od 22 utrke i zjapećom rupom od pet tjedana između utrka u Japanu i Miamiju. Iako je to bila ispravna odluka, stvorila je domino-efekt problema. Financijski udarac bio je trenutan i bolan; prema analizama, otkazivanje ove dvije iznimno unosne utrke koštalo je Formulu 1 procijenjenih 115 milijuna američkih dolara prihoda od kotizacija. Iako je sport danas financijski zdraviji no ikad, gubitak gotovo 14 posto tog segmenta prihoda predstavlja značajan izazov i tjera vodstvo na grozničavu potragu za alternativama.
Dok timovi i vozači koriste neočekivanu pauzu, iza kulisa se vodi bitka s vremenom kako bi se spasilo što se spasiti da. Predsjednik FIA-e, Mohammed Ben Sulayem, potvrdio je da se razmatra više scenarija, a jedan od najizglednijih je prijevremeni povratak Turske i legendarne staze Istanbul Park, koja je već imala potpisan ugovor za povratak od 2027. godine. No, turski organizatori moraju finalizirati certifikaciju i ispuniti sve uvjete kako bi mogli uskočiti već ove sezone. Ipak, unatoč logističkim prednostima Turske kao pouzdane alternative izvan zone sukoba, preferencija FIA-e i dalje leži u vraćanju Bahreina u kalendar ako se situacija smiri.
Pokušaji da se popuni praznina u kalendaru otkrili su koliko je kompleksna logistička slagalica moderne Formule 1. Vlasnik sporta, Liberty Media, potvrdio je da njihov tim "radi prekovremeno" na praćenju situacije, te da bi bilo "moguće vratiti jednu utrku prema kraju sezone". Na stolu su, kako se čini, dva realna scenarija, a oba sa sobom nose ogromne izazove. Prva opcija je ubacivanje utrke, najvjerojatnije Bahreina, u vikend od 2. do 4. listopada, između Velikih nagrada Azerbajdžana i Singapura. To bi stvorilo novi, treći "triple-header" (tri utrke u tri uzastopna vikenda) u sezoni, stavljajući dodatni pritisak na osoblje timova. Druga, još kompliciranija opcija, uključuje pomicanje završnice sezone. Prema tom planu, jedna od otkazanih utrka održala bi se 6. prosinca, dok bi se finale u Abu Dhabiju pomaknulo tjedan dana kasnije, na 13. prosinca. Time bi se stvorio prvi "quadruple-header" u povijesti Formule 1 - četiri utrke zaredom na kraju iscrpljujuće sezone, logistička noćna mora bez presedana.
Problem je, međutim, daleko veći od samo dvije otkazane utrke. Sukob na Bliskom istoku baca dugu i zlokobnu sjenu na čitav završetak prvenstva. Ne samo da su Velike nagrade Katara i Abu Dhabija, zakazane za kraj studenog i početak prosinca, pod upitnikom, već je i Azerbajdžan, domaćin utrke u rujnu, također uvučen u šire regionalne napetosti. Zamislite scenarij guste borbe za naslov prvaka gdje bi se o pobjedniku odlučilo ne na stazi, već administrativnim otkazivanjem posljednjih nekoliko utrka. Takav ishod bio bi katastrofalan za imidž sporta i ostavio bi gorak okus kod svih uključenih, zbog čega Formula 1 zasigurno već razvija krizne planove za najgori mogući scenarij.
Ironično, kalendar za 2026. bio je predmet žestokih rasprava i prije nego što ga je uzdrmala geopolitička kriza. Jedna od najkontroverznijih odluka bila je izbacivanje povijesne staze u Imoli kako bi se napravilo mjesta za novu uličnu utrku u Madridu. Kritičari tvrde da dodavanje devete ulične staze u kalendar pokazuje da sport sve više daje prednost profitu i glamuru ispred očuvanja istinskog trkaćeg nasljeđa i staza koje predstavljaju pravi izazov za vozače. Dužnosnici Imole izrazili su svoje "razočaranje i gorčinu", ali čini se da je komercijalni zamah Formule 1 bio jači od tradicije.
Kao da to nije bilo dovoljno, vodstvo Formule 1 izazvalo je novi val negodovanja odlukom o terminu Velike nagrade Kanade. U sklopu napora za "regionalizacijom" kalendara, utrka u Montrealu premještena je s tradicionalnog lipanjskog termina u svibanj, i to točno na vikend kada se održava legendarna utrka Indianapolis 500. Godinama su Velika nagrada Monaka i Indy 500 činile neslužbeni "automobilistički Božić", ali zbog vremenske razlike fanovi su mogli pratiti oba događaja. Sada će se dvije velike utrke održavati na istom kontinentu, u istoj vremenskoj zoni, gotovo se preklapajući. S obzirom na to da Indy 500 u Americi privlači preko sedam milijuna gledatelja, a Velika nagrada Kanade oko 1,8 milijuna, ovaj se potez smatra izrazito agresivnim i pokazuje, kako je rekao jedan analitičar, "nepoštovanje koje oduzima dah" prema drugom velikom natjecanju i njegovoj publici.
Iako se čini da je trenutna situacija bez presedana, povijest Formule 1 pamti slične krize. Otkazivanja utrka događala su se i ranije - zbog sigurnosnih razloga nakon tragedije u Le Mansu 1955., zbog pandemije ili financijskih problema. Ipak, otkazivanja zbog aktivnih međudržavnih sukoba iznimno su rijetka. Najsličniji povijesni presedan dogodio se 1956. i 1957. godine tijekom Sueske krize. Tada je sukob oko kontrole Sueskog kanala, ključne svjetske trgovačke rute, doveo do poremećaja u opskrbi naftom. Britanska vlada uvela je racionalizaciju goriva, što je drastično poskupilo i otežalo organizaciju utrka. U kombinaciji s postojećim nezadovoljstvom vozača i timova zbog niskih nagrada, kriza je dovela do otkazivanja Velikih nagrada Nizozemske, Španjolske i Belgije.
Otvori KEKS Pay
