Vojska i sport u Hrvatskoj su već dugo povezani. Ta je veza uspostavljena još 2010., kad su Hrvatski olimpijski odbor i MORH sklopili sporazum o suradnji, unapređenju i razvoju sporta, kojim je skupina vrhunskih sportaša ušla u djelatnu vojnu službu. Novi sporazum sklopljen je 2015. te otad vrhunski sportaši po završetku dragovoljnog osposobljavanja ulaze u ugovornu pričuvu.
Prema važećem programu, HOO za vojno osposobljavanje odabire one sportaše koji imaju vrhunske rezultate, ali i koji se bave nekim od sportova uvrštenih u sistematizaciju Međunarodnog vijeća za vojni sport.
Nove vještine i taktike
Dragovoljno vojno osposobljavanje vrhunskih sportaša donosi obostranu korist. Sportaši dobivaju dodatnu razinu discipline i podrške, a vojska jača svoj imidž, kapacitete i veze sa širim društvom.
Skupini od 150 ročnika koji upravo prolaze obuku po standardnom programu ovog se proljeća pridružilo i četvero vrhunskih sportaša, koji nakon položene prisege svoje osposobljavanje nastavljaju u matičnim klubovima.
Među dragovoljcima koji su u četvrtak položili svečanu prisegu u vojarni u Požegi bili su skijaš Tvrtko Ljutić, atletičari Filip Pravdica i Roko Farkaš te jedriličarka Elena Vorobjeva. Svi će oni tijekom obuke steći osnovna vojnička znanja i vještine, uz mogućnost nastavka vojne karijere ili povratka sportskim treninzima.
Skijaški reprezentativac Tvrtko Ljutić, brat najbolje svjetske slalomašice Zrinke Ljutić, kaže da je dinamika temeljne vojne obuke drukčija od treninga. Osim skijanja, Tvrtko se istaknuo i u jedrenju na dasci, a u tom je sportu bio prvak Europe do 13 godina.
– Naviknuo sam se na vježbanje i disciplinu, iako su program i raspored temeljne vojne obuke malo drukčiji nego na treninzima, pripremama i kampovima kakve prolazim kao sportaš. Motiviralo me je stjecanje novog iskustva i želio sam se osobno uvjeriti kako je to biti hrvatski vojnik – rekao je Ljutić.
Državni rekorder u skoku u dalj, Riječanin Filip Pravdica, postao je prepoznatljivo ime u domaćoj i međunarodnoj atletici. Višestruki je prvak Hrvatske i sudionik Olimpijskih igara u Parizu. Već šest godina aktivan je i kao kondicijski trener u nogometnom klubu Lokomotiva, gdje je individualno radio s nekim od najperspektivnijih mladih hrvatskih igrača poput Luke Stojkovića ili Martina Šotičeka.
U vojsku se prijavio s ciljem da iskusi red, rad i disciplinu te da ovlada osnovnim vojničkim vještinama, od higijene do svakodnevnih radnih obveza.
– Dok u sportu imaš nekakav cilj, na vojnoj obuci trebao bih steći vještine koje se ne mogu steći u sportu. Došao sam na poziv Hrvatskog olimpijskog odbora, otvorenog uma. Nikad ne znate kamo vas put može odvesti. Kao hrvatskom građaninu cilj mi je odraditi ono za što osjećam da dugujem i sebi i društvu kao hrvatski vojnik - rekao je Pravdica.
Jedan od najperspektivnijih višebojaca i sprintera u Europi, svjetski juniorski prvak u skoku u dalj Roko Farkaš, u dva je navrata rušio i hrvatski seniorski rekord na 200 metara. Kao i njegov kolega Filip odluku da postane ročnik donio je u suradnji s HOO-om, a kao sportaš svjestan je važnosti služenja hrvatskoj državi i njezine promocije u svijetu.
– Za dragovoljno vojno osposobljavanje odlučio sam se kako bih upoznao nove vojne taktike i završio temeljnu vojnu obuku. Sretan sam što proces obuke dijelim s još troje kolega sportaša – rekao je Farkaš.
Gimnastičar Robert Seligman, boksači Toni Filipi i Marko Milun, skijaši Matej Vidović i Elias Kolega, karatist Ivan Kvesić, judaš Dominik Družeta, tekvondaši Lovre Brečić, Iva Radoš i Kristina Tomić samo su neki od poznatih sportaša koji su prošli dragovoljno vojno osposobljavanje. Njihova obuka uključuje rukovanje oružjem, vojnu službu, tjelovježbu i druge vojne vještine, uz prilagodbu njihovim sportskim obvezama, a traje 40 radnih dana. Programski sadržaji podijeljeni su na područja, a obuka u dva razdoblja.
Prvo razdoblje traje 12 dana, a usredotočeno je na prilagodbu ročnika vojnom okružju. To je ujedno i glavno razdoblje koje obuhvaća zadatke iz programskih područja kao što su rukovanje osobnim oružjem, kretanje, komunikacija, zaštita, reakcija na bojištu, vojna služba i tjelovježba. Ovo razdoblje završava polaganjem svečane prisege. Drugo razdoblje traje 28 dana, tijekom kojih je ročnicima sportašima omogućeno sudjelovanje na treninzima i sportskim natjecanjima.
Manekeni koji nikad puške nebudu vidili. Navlakuša za one koji će stvarno biti slani u klaonicu ako do rata stvarno dođe.