Dosadašnjoj postavi HRT-a, točnije emisiji 'Peti dan', privremeno se pridružio psiholog Igor Mikloušić. Ovaj donedavni viši asistent na Institutu Ivo Pilar koji se bavi temama vezanim uz moral, suradnju, interpersonalne i romantične odnose te interakciju ljudi s digitalnim svijetom, iznimno pridonosi dosadašnjem komentatorskom sastavu emisije.
Igor je u emisiju, koju čine komentatori Nino Raspudić, Lana Bobić, Petar Tomev Mitrikeski i Marijana Bijelić, stigao kao zamjena Aleksandru Musiću. A sve to pod uredničkom palicom Gabrijele Perišić, redateljice Kamelije Čančarević i producenta Tihomira Marjanovića.
Kako kaže, suradnja s HRT-om krenula je upravo na nagovor komentatora kojeg mijenja, Aleksandra Musića.
- Aleksandar zbog svojih obaveza do siječnja neće moći sudjelovati u emisiji te me predložio kao zamjenu za taj period, što je uredništvo emisije i prihvatilo – kaže nam Igor.
Ističe kako Aleksandra osobno iznimno cijeni. - Bila mi je čast primiti poziv, no u istu ruku svjestan sam i velikih očekivanja koja se stavljaju pred bilo koga tko dolazi na Aleksandrovo mjesto, makar i privremeno – dodaje.
Dakako, to sve znači da je Igor tu samo do siječnja budući da se Aleksandar tada vraća u emisiju, ali ne krije želju da se suradnja možda i nastavi.
- Za sad mi je prioritet biti adekvatna zamjena Aleksandru u ovom periodu, no volio bih i da jednom on i ja dobijemo priliku u okviru Petog dana prodiskutirati neke od tema koje su nama zanimljive i na kojima oboje radimo – otkriva. Već je prošlo snimanje druge emisije, a Igor kaže da mu je bilo izazovno i zabavno.
- Svako od nas ima mišljenja koja želimo što bolje prenijeti u vrlo kratkom roku, ujedno i uvažavajući i ostale sugovornike, a ekipa iz redakcije i kolege komentatori su od prvog trenutka bili izvrsni i atmosfera u studiju je izrazito pozitivna – kaže.
Ova kultna emisija ima svoju vjernu publiku, naglašava Igor, koja ima izgrađene stavove, očekivanja i favorite među komentatorima.
- Ono što se nadam da mogu pružiti u diskusiji je pogled koji nije nužno s 'lijeve' ili 'desne' strane, već podastrijeti objektivne podatke o nekom fenomenu o kojem raspravljamo u kontekstu ljudske prirode ili psihologije. Većina stvari u životu su izrazito komplicirane, nemaju samo jedan uzrok, nemaju jednostavno rješenje ili objašnjenje, a činjenice često nemaju obzira prema našim emocijama. Često su problemi puno kompliciraniji, uzroci leže u našoj biologiji i psihologiji te objektivnim ograničenjima koja one stavljaju na naše društvo, ekonomiju i političke sustave i u najvećem broju slučajeva rješenja za dugoročnu dobrobit nas kao vrste nisu niti na jednoj strani političkog spektra – pojašnjava nam i ističe kako je upravo vrijednost ovakve emisije i njenih komentatora u tome što publika ima priliku vidjeti argumentirana razmišljanja s više strana, te da je jako važno da saslušaju sve strane i da raspolažu s dovoljno informacija kako bi i sami mogli doći do kvalitetnih zaključaka.
S obzirom da je ovo Igoru prvi put pred kamerama u ovakvom formatu emisije, priznaje da je trebalo vremena da se navikne na svjetla reflektora.
- Prvi dolazak u studio i pod svjetlo reflektora malo je zastrašujući, no kad krene diskusija, mislim da nitko više ne razmišlja o tome da su kamere u studiju – kaže.
Igor je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu, a usavršavao se na Sveučilištu u Oxfordu, a bio je i predavač na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
- Veći dio svoje karijere proveo sam u znanosti i predavajući na fakultetu gdje sam se bavio zaista širokim rasponom tema koje su me zanimale. Nakon više od deset godina u znanosti, to sam uspio prenijeti u svoj trenutačni posao gdje s kolegama ta znanja primjenjujemo na rješavanje konkretnih problema – pojašnjava nam Igor koji trenutačno radi kao konzultant na projektima vezanim uz ponašanje potrošača i glasača te na razvoju edukacija vezanih uz digitalno zdravlje.
- Možda najuzbudljiviji projekt na kojem trenutačno radim jest razvijanje modela ljudske digitalne inteligencije i programa za promoviranje 'digitalnog zdravlja' kroz koje pokušavamo i bolje razumjeti proces prilagodbe na život u svijetu digitalnih tehnologija i ljude zaštiti od negativnih posljedica koje ove tehnologije budućnosti mogu na nas ostaviti – kaže.
Naravno, nije sve to pustio sa strane zbog novog angažmana na HRT-u, ali priznaje da teme kojima se posljednjih tjedana bave okupiranju njegov svaki slobodni trenutak.
Autor je niza popularno znanstvenih tekstova, emisija i predavanja, a 2019. dodjeljena mu je i Državna nagrada za znanost. Ali, Igor ni tu nije stao. Osim što je jedno vrijeme radio i kao bloger za Jutarnji list, Igor je i strastveni ljubitelj letenja balonom, a 2017. u Francuskoj je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda sudjelujući u najvećem okupljanju balona na vrući zrak.
Uz sve to, Igor priznaje da mu je popularizacija znanosti možda i najviše okupirala srce.
- Kroz blog, emisije ili sudjelovanje u javnim diskusijama, predavanjima i tribinama, bilo mi je važno na neki način približiti spoznaje iz psihologije javnosti. Iskreno vjerujem da s više znanja možemo donositi bolje odluke za sebe i imati više razumijevanja za druge. Taj dio mi je bio iznimno važan i pružao najviše zadovoljstva – kaže nam i dodaje: - To, i naravno, letenje balonima na vrući zrak. -
Nino Raspudić jedan je od rijetkih pametnih ljudi na HTV-u, previše je smeća poput stankovića, šimićke, severove, trbovička, drobac, ugojene i brojnih drugih. Taj HRT niti je javni ni hrvatski te ga treba prodati partiji za koju radi