Naslovnica Premium Analize i intervjui

Horvat otkrio o čemu ovisi opstanak brodogradnje

"U iščekivanju konačne verzije Plana restrukturiranja Uljanika vrijeme je da fokus vratimo na poduzetnike. Važno je vratiti optimizam u hrvatsko gospodarstvo"
22. rujna 2018. u 12:04 19 komentara 2297 prikaza
Darko Horvat
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Iako se nalazi u nezavidnoj poziciji, okružen nizom kriznih žarišta u brodogradnji, petrokemijskoj industriji i sve učestalijim prozivkama poslodavaca, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat zadovoljan je gospodarskim kretanjima, napose trendom rasta koje domaće gospodarstvo ostvaruje u posljednjih desetak kvartala. Smatra da je ključ uspjeha ove Vlade u vraćanju povjerenja poduzetnika, pokretanju poduzetničkih impulsa i poticanju okruženja idealnog za realizaciju niza projekata i investicija koje bi utjecale na stvaranje pozitivne poduzetničke klime.

uljanik Marić: Plan restrukturiranja Uljanik Grupe izradila je njezina Uprava

Pitanje opstojnosti Uljanika već je mjesecima glavna tema u javnosti. Ima li nade za njegov spas? Hoće li biti brodogradnje u Puli?

Važno je na početku reći kako problem Uljanika ne postoji od jučer. Nažalost, loše poslovne odluke uprave društva Uljanik donose ozbiljne probleme s kojima smo trenutačno suočeni. Vlada je u siječnju ove godine odlučila podmetnuti leđa Uljaniku s državnim jamstvom od 96 milijuna eura kako bi to brodogradilište nesmetano nastavilo poslovati i sustavno rješavati probleme. Tim potezom Vlada je pokazala svoj pozitivni stav prema opstanku brodogradnje s obzirom na to da je riječ o jednoj od važnih strateških izvoznih industrija. Kako uprava zajedno sa strateškim partnerom u osam mjeseci nije uspjela izraditi održivi program restrukturiranja i dobiti zeleno svjetlo Europske komisije, isplata plaća za srpanj i kolovoz bila je upitna.

U tom je trenutku Vlada, sukladno zakonu i važećim propisima, ponovno intervenirala te je tom odlukom zaustavljen štrajk i omogućen povratak ljudi na posao. Sada je na upravi i strateškom partneru da osiguraju plaće za rujan i ,ono što je najvažnije, da osiguraju daljnje poslovanje cijele Uljanik grupe. U želji da svim građanima, poreznim obveznicima prikaže stvarno stanje u brodogradnji od osnutka Republike Hrvatske, Vlada je na prošlotjednoj sjednici u Puli javno predstavila trenutačno stanje stvari te kako je do njih uopće došlo. Moram naglasiti da, iako imamo veliku odgovornost prema radnicima Uljanika, kao i radnicima ostalih brodogradilišta, imamo odgovornost i prema svim građanima Republike Hrvatske te će u tom smjeru ići i konačno rješenje.

Igor Lovrinović Plan restrukturiranja Lovrinović od premijera i ministra financija traži hitnu objavu rezultata nadzora Uljanika

Pojedini saborski zastupnici doveli su u pitanje zakonitost isplate plaća radnicima, ima li u tome istine?

Preispitivanja pojedinaca o načinu isplate plaća smatram legitimnim, ali možda su kolege bili nedovoljno informirani. Riječ je o tome da je račun Uljanika bio blokiran, no uprava je do potrebnog roka uspjela deblokirati dio računa trgovačkih društava unutar Uljanik grupe te su radnicima tih društava plaće isplaćene redovitim putem. S druge strane, za dio društava za koje uprava nije uspjela učiniti isto, plaća je radnicima isplaćena sukladno odredbama Ovršnog zakona. Novac potreban za plaće osiguran je aktivacijom dijela depozita Uljanika d. d., koji je Vlada RH nadomjestila državnim jamstvom, pri čemu se pazilo na usklađenost sa svim propisima. Sve je učinjeno prema zakonu i na vrijeme.

Darko Horvat
1 / 24
Pula: prosvjed radnika Uljanika

S obzirom na trenutno poslovno stanje Uljanika, gubitke veće od milijardu kuna, nije li novac za dvije plaće zapravo bačen u vjetar?

Uobičajena je praksa u svijetu da država subvencionira brodogradnju, što je i logično s obzirom na to da su potrebna određena jamstva kako bi se mogli izdati krediti za izgradnju brodova. No u ovom trenutku brodograđevna industrija prolazi kroz problematično razdoblje u kojem je ugovaranje gotovo svih tipova i veličina brodova manje 70 posto. U Kini, Japanu ili Južnoj Koreji brodogradilišta trpe gubitke ili su pred zatvaranjem, a upravo ove tri zemlje zajedno čine gotovo 95 posto udjela ukupne svjetske knjige narudžbi. U istoj se kategoriji Hrvatska nalazi na devetom mjestu, dok smo u Europi drugi, odmah iz Rusa. 

boris miletić 'Područje Uljanika predviđa isključivo i jedino brodograđevnu djelatnost'

Ono što je ohrabrujuće jest činjenica da se hrvatski udio u svjetskoj knjizi narudžbi u razdoblju restrukturiranja od 2013. godine do danas povećao gotovo tri puta, što pokazuje dobar smjer. Treba također istaknuti kako se udio standardnih tipova brodova, poput tankera, kontejnerskih i teretnih brodova, smanjio s više od 50 na 30 posto, dok se udio specijalnih brodova povećao s 38 na 69 posto. Hrvatska će se, dakle, morati usmjeriti na proizvodnju sofisticiranih brodova veće dodane vrijednosti. Upravo zbog toga inzistiramo na provedbi plana restrukturiranja koji će morati dati jasnu viziju budućeg poslovanja uz što manji udio države i terećenje državnog proračuna, odnosno sredstava poreznih obveznika.

Tko je onda odgovoran za postojeće stanje? 

Mnogo je različitih dionika ovog procesa i iskreno smatram da svatko nosi svoj dio odgovornosti. Ponavljam, nije sve crno-bijelo kao što se to pokušava prikazati. No ono što je najvažnije u ovom trenutku jest pronaći rješenje koje će biti zadovoljavajuće i za radnike Uljanika i za državu, strateškog partnera, ali i Europsku komisiju. U fokusu našeg djelovanja ponajprije su radnici i očuvanje radnih mjesta. No ne radi se ovdje samo o njih gotovo 4500 već i o njihovim obiteljima, mnogim malim i srednjim poduzećima koji su pod ugovorima izravno vezani za brodogradnju te na suradnji s fakultetima, institutima i drugim znanstvenim institucijama. Situacija je vrlo kompleksna.

Trgovina BDP u 2019. 2,9 posto Pomanjkanje radnika može ugroziti cijelo gospodarstvo

Ovaj tjedan konačno je pristiglo mišljenje Europske komisije o nacrtu programa restrukturiranja Uljanika. Što u njemu piše? 

Prije svega moram istaknuti kako Plan restrukturiranja izrađuje uprava Uljanik grupe, a on je, u suradnji s Vladom RH, upućen Europskoj komisiji još 13. srpnja ove godine. Ono što se moglo naslutiti na sastanku s povjerenicom EU za tržišno natjecanje Margarethe Vestager pokazalo se točnim u uputama Europske komisije o Nacrtu plana restrukturiranja Uljanika, koje su identične onima koje su već prije dali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstvo financija. Plan u ovom trenutku jednostavno nije održiv, ponajprije zbog prevelikog udjela države naspram strateškog partnera u omjeru 60:40, zatim isprepletenosti ovisnih i povezanih društava tako da nije jasno koje se društvo restrukturira te predugog predviđenog trajanja restrukturiranja od 18 mjeseci.

Darko Horvat | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Ovdje je također nužno preispitati spremnost strateškog partnera oko modela financiranja jer bez takve mogućnosti cijela priča pada u vodu. Proces privatizacije i restrukturiranja trebao bi omogućiti Uljaniku da radi na međunarodnom tržištu učinkovito i po tržišnim načelnima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU. Izuzetno je važno, upravo zbog svega prije navedenog, naći adekvatnog strateškog partnera koji će omogućiti održivost funkcioniranja kvalitetne brodogradnje. To je ulog za budućnost, za stabiliziranje i rast gospodarstva u cijelosti.

horvat o uljaniku 'Država više ne može davati novac za plaće radnika Uljanika'

Mislite li da će Uljanik biti vaš krimen, baš kao što je vašoj prethodnici bio Agrokor?

Ne bježim od odgovornosti. Uljanik je složena priča čiji će se rasplet znati uskoro, a čvrsto vjerujem da će to biti u najboljem interesu svih aktera. Što se tiče Agrokora, prema posljednjem, izvješću pokazatelji su i više nego dobri. Vjerujem da će kolega Peruško dobro odraditi svoj posao te da će Agrokor postati zdravo trgovačko društvo koje će temeljiti svoje funkcioniranje na tržišnim modelima i dugoročnoj stabilnosti. Još je mnogo izazova pred nama, no onaj najveći svakako će biti vratiti vjeru našim poduzetnicima u funkcionalnost sustava i olakšavanje poslovanja. Ako uspijemo u tome i stvorimo pozitivnu poduzetničku klimu temeljenu na stalnom rastu investicija, stranih i domaćih te stvaranju novih radnih mjesta, smatrat ću rad naše Vlade, a i mene kao ministra, i više nego uspješnim.

Što će biti s Petrokemijom iz Kutine i u kojoj je fazi proces dokapitalizacije?

Vlada RH je na sjednici 24. svibnja ove godine usvojila Prijedlog odluke o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o ustupu i kupoprodaji tražbina prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna. Republika Hrvatska pritom sudjeluje u procesu dokapitalizacije kroz model „debt to equity swap“, što znači da će se taj iznos transformirati u vlasništvo. Na sjednici Nadzornog odbora početkom rujna donesena je odluka o sazivanju skupštine za 15. listopada kako bi se mogao raspisati javni poziv unutar kojeg bi se vidio interes potencijalnih strateških partnera. Za ovakav modalitet privatizacije Petrokemije dobili smo i pohvale povjerenice Europske komisije te na tom tragu očekujem da se Petrokemija do kraja godine rehabilitira i počne funkcionirati kao stabilno i profitabilno trgovačko društvo.

ima li nade za uljanik? I Šverko dao ostavku: 'Sve sam izdržao, ali ne i da se naš, moj Uljanik vodi u propast'

Hrvatski BDP u proteklom kvartalu porastao je 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Je li realno očekivati daljnje stope rasta gospodarstva?

Već sam rekao da neću biti zadovoljan dok taj rast ne bude konzistentan i iznad tri posto. Prostora za to ima i to se sada pokazuje. Vjerujem da će, prema najavama, do kraja ove godine, kada dobijemo doprinos od turističke sezone, rast biti veći od tri posto. Ovo je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, a takav ubrzani rast u odnosu na prvo tromjesečje temelji se ponajviše na izvozu, koji ponovno raste brže od uvoza, te novim investicijama. Jedan od ključnih izazova, o kojem stalno govorimo, jest industrijska proizvodnja koja u ovom trenutku čini 17,6 posto BDP-a, dok je naš cilj da to bude 20 posto. Pritom intenzivno radimo na privlačenju stranih investicija, posebno u djelatnostima s većom dodanom vrijednošću, kao što su IT sektor, djelatnosti digitalne transformacije te posebno sektori koji uključuju istraživanje i razvoj.

Vrijedi istaknuti kako su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku lani iznosila 1,84 milijarde eura, što je najveća razina stranih ulaganja od 2009. godine. A prema trenutačnim pokazateljima, ove bi godine ta brojka mogla probiti i magičnu granicu od dvije milijarde eura. Imamo dobro opremljenu poduzetničku infrastrukturu i vrijedi Hrvatsku „brendirati“ u smjeru poželjnog mjesta za ulaganje, a ne samo kao poželjnu turističku destinaciju. Važno je vratiti optimizam u hrvatsko gospodarstvo jer nije cilj hvaliti se brojkama ako njihov rezultat na svom poslovanju ili plaći ne osjete naši radnici i poduzetnici.

Uljanik Stanje hrvatskih brodogradilišta Potrošili 115, a zaradili 83 mlrd. kuna

Često spominjete vraćanje poduzetnika u fokus. Na koji način to mislite postići?

Uz već najavljeno ujedinjavanje inspekcijskih poslova 17 inspekcijskih službi u jedinstveni Državni inspektorat, koje će doprinijeti manjoj represiji i administraciji te olakšavanju poslovanja poduzetnika, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poduzima niz aktivnosti na stvaranju pozitivnije poduzetničke klime. Prije svega, implementacijom mjera iz Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva za 2018. planirano je daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poduzetnika za više od 625 milijuna kuna. Do kraja ove godine razvit ćemo jedinstven elektronički sustav START za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana uz povezivanje svih potrebnih registara i postupaka, putem jedinstvenoga elektroničkog obrasca, na jednome mjestu. Poduzetnik će tako ispuniti jedan obrazac u digitalnom obliku, sa svim potrebnim podacima koje će nakon toga START automatski dostaviti svim tijelima, u redoslijedu i postupku koji će biti uređeni prema posebnim propisima. 

Darko Horvat | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Zatim, planira se i 100-postotno zaprimanje i izdavanje e-Računa u postupcima javne nabave, zbog postizanja procijenjene proračunske uštede od okvirno 2,6 milijardi kuna godišnje. U sklopu toga intenzivno radimo na podizanju digitalne ekonomije na još višu razinu uvođenjem elektroničkih usluga poput e-Potpisa, e-Pečata, e-Vremenskog žiga, čiji je dugoročni cilj imati sve potrebne dokumente na jednom mjestu, udaljene jednim klikom miša, umjesto čekanja u dugim redovima. Još je mnogo toga na čemu radimo, no sa stajališta malih i srednjih poduzetnika najkonkretnija podrška Ministarstva gospodarstva bespovratna su sredstva iz europskih fondova u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Zdravko Marić - Do kraja godine javni dug trebao bi pasti na 74,5 posto BDP-a Hrvatske Uljanik Grupa Zdravko Marić: Državna jamstva Uljaniku opasnost su za državni proračun

Na koji način oni mogu do tih sredstava? Koliko ih je dosad iskorišteno i koji se natječaji još planiraju raspisati?

Do danas je Ministarstvo objavilo ukupno 27 poziva na dostavu projektnih prijedloga u vrijednosti 5,4 milijarde kuna, od čega je u 19 poziva iznos od 4,5 milijarde kuna direktno stavljen na raspolaganje poduzetnicima, dok su ostali pozivi usmjereni na unapređenje poduzetničke infrastrukture i indirektno su namijenjeni poduzetnicima putem stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja. Bespovratna sredstva dala su priliku poduzetnicima da podignu svoju tehnološku razinu, povećaju konkurentnost tvrtke i unaprijede poslovanje putem nižih troškova i bržeg povrata investicije.

Naš je najveći izazov danas osmisliti funkcionalan sustav koji će smanjiti troškove prijave, smanjiti papirnatu dokumentaciju, a dodatno radimo i na pojednostavnjenjima u ocjenjivanju kako bismo prijaviteljima olakšali prijavu i provedbu poduzetničkih projekata te tako ubrzali postupak dodjele. Do kraja godine planiramo objaviti još četiri natječaja ukupne vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi kuna. To su pozivi namijenjeni povećanju inovativnosti i konkurentnosti naših MSP-ova, povezanosti poslovnog i znanstvenog sektora, izgradnji poboljšane poduzetničke infrastrukture i pružanju savjetodavnih usluga MSP-ova od strane poduzetničkih potpornih institucija, što će rezultirati povećanjem udjela MSP-ova u izvozu i dodanoj vrijednosti po zaposlenom te time i otvaranjem novih radnih mjesta. 

Vlada u Puli Problemi brodogradnje Plenković: Za Uljanik postoje tri scenarija, a stečaj je najgori

Što je sa spornim natječajem IKT? Kada će se i na koji način ponovno raspisati?

U vezi s pozivom „Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP“ još jednom naglašavam kako je netočno da se u slučaju otvorenih poziva raspisanih u modalitetu trajnih poziva ne razmatra kvaliteta projekata, već da se bespovratna sredstva dodjeljuju prema redoslijedu prijave. Kod svih poziva, pa tako i ovog, ocjenjuje se kvaliteta pojedinog projektnog prijedloga. Novi natječaj planiramo objaviti u modalitetu privremenog poziva, u kojem će projektni prijedlozi biti u međusobnoj konkurenciji, odnosno projekti koji ostvare najveći broj bodova prema kriteriju kvalitete bit će predloženi za financiranje.

Time ćemo svima koji iskažu interes omogućiti prijavu na poziv, no moramo biti svjesni činjenice da će vrednovanje svih pristiglih projektnih prijedloga zbog toga trajati dulje. Potrebnom alokacijom sredstava Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguralo je 200 milijuna kuna za novi natječaj, koji će realnom poduzetničkom sektoru barem u jednom dijelu pomoći u podizanju konkurentnosti. Ponavljam, želja je i cilj ovim natječajem dodijeliti što više sredstava što većem broju poduzetnika, ali sve u nekim zadanim okvirima. Njegova objava može se očekivati tijekom listopada.

Radimir Čačić INTERVJU - Radimir Čačić 3. maj će opstati, za Uljanik nisam siguran

Do sada ste svake godine organizirali nacionalno okupljanje gospodarstvenika i poduzetnika kako bi im se predstavile i sve aktivnosti Ministarstva i mogućnosti koje im se pružaju. Što je ove godine s NASA-om?

Ovogodišnje, 22. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu „Izazovi i prilike digitalnog doba“ održat će se 18. i 19. listopada u Rapcu i okupit će više od 350 sudionika te brojne visoke državne dužnosnike. Budući da su digitalizacija i digitalno poslovanje danas posve nezaobilazna tema u gotovo svim segmentima života, ovom konferencijom želimo dodatno naglasiti njezinu važnost, ali i istaknuti neke od najboljih svjetskih praksi i najuspješnijih projekata na ovom polju. Savjetovanje će okupiti i neke od vrsnih svjetskih i domaćih predavača koji će svojim izlaganjima prenijeti iskustva i znanja te informirati sudionike o najnovijim dostignućima na polju digitalizacije.

Među zaista impresivnim imenima izdvajamo profesora Eickea Webera, svjetskog lidera u istraživanju solarne energije, direktora i predsjednika BEARS-a – Obrazovnog saveza za istraživanje sveučilišta Berkley i dugogodišnjeg direktora njemačkog Instituta Fraunhofer za sustave solarne energije. Jedan od predavača bit će i gospodin Kalle Palling, zastupnik u parlamentu Republike Estonije i jedan od njegovih najmlađih članova, izuzetno aktivan u promoviranju elektroničke uprave (e-governance) u Estoniji, ali i u inozemstvu. Njegov najnoviji uspjeh dolazi u obliku nedavno izglasanog zakona koji regulira ride-sharing kompanije poput Ubera, da u Estoniji posluju unutar zakonskih okvira. Boje domaćih predavača „branit će“ gospodin Davor Runje te profesor Joško Lozić, koji u svojem znanstvenom djelovanju uspješno ujedinjuje humanističke znanosti, ekonomiju te informacijsko-komunikacijske znanosti.

Pogledajte video burne rasprave Plenkovića i Marasa u Saboru:

[video: 26823 / Pogledajte video žustre rasprave Plenkovića i Marasa u Saboru:]
Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju
  • Avatar @proma-trač
    @proma-trač:

    U svijetu vlada tkr. prirodni zakon ponude-potražnje-konkurencije. Svaki proizvođač koji nije sposoban ponuditi tržištu proizvod i prodati ga za najmanje cijenu prijašnjeg uloga sam je tomu kriv, a ne država u kojoj proizvodi. Uljanik, 3Maj i svi ostali koji tako ... prikaži još!o posluju kao oni trebaju završiti u stečaju, a ne da im građani koji s time nemaju ništa do navjeke isplaćuju plaće. Država u svemu tome jedino mora provjeriti da li je uprava poduzeća funkcionirala po zakonu ili ne - ništa više ni ništa manje.

  • than:

    Trkelja bezveze, kao što su to radili i oni prije njega. Mogao je da kaže da je budućnost i u proizvodnji svemirskih brodova. Čisto da nešto kaže, a da nije bolna istina. A bolna istina je da nisu konkurentni, da ... prikaži još! ima manjak radnika, ali zato višak uljebljene administracije, da svaki brod proizvode sa gubitkom, da se otkazuju brodovi, da su zadnje dvije plaće dobili od poreznih obveznika, da nitko niti ne zna što će biti sa rujanskom plaćom i da ne nabrajam. Klasični hrvatski primjer gdje se kosturi guraju u ormare i ostavljaju se slijedećoj vladi. No za razliku od agrokora i akrobatskog lexa, EU neće dozvoliti da se nešto slično skemija i sa brodogradnjom.

  • Antiflašist:

    Kakav omad udale, kradogradnja je propala prije 40 godina, nikad nisu mogli biti u plusu bez pomoci drzave, ocean novaca dan je raznim kooperantima, direktorima, dobavljacima i pitaj dragog boga kome jos, i sad ovaj 'ministar' lupeta o nekim specijalnim ... prikaži još! brodovima, s kojim kadrom? s cijim novcima? sifilis vam mozak sprzio.