Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Prvi bicikl napravio sam za sebe, a sada ga kupuju i Amerikanci'

Bicikli, dronovi, podmornice, vagoni osvajaju zlatne medalje na sajmovima
16. studenoga 2017. u 21:00 0 komentara 1704 prikaza
Ivan Golubić, inovator i konstruktor električnog bicikla
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/17

Možda već zvuči kao klišej, ističe odmah na početku, ali i njegova priča počela je u jednoj – garaži. Prije dvije godine tada 19-godišnji Ivan Golubić iz Pisarovine uzeo je svoj stari bicikl te na njega stavio motor, bateriju i sustav za upravljanje.

Ivanec: Ivica Repić, samograditelj električnih automobila Samograditelj Sam je preradio stari A6 na struju, mjesečno za vožnju uštedi 1500 kn

– Ma samo mi je trebao neki funkcionalni prijevoz do autobusa, a električni bicikli na tržištu bili su dosta skupi, pa sam napravio svoj – prepričava svoje početke Ivan Golubić, koji ipak nije stao samo na vožnji svojim ručno složenim vozilom po rodnoj Pisarovini. Duboko u sebi znao je da njegova ideja ima puno veći potencijal i bio je u pravu. Danas je Ivan vlasnik tvrtke Mobile Vehicle Technology, a njegovi se Grunner bicikli prodaju u Europi i Americi po cijeni od 6000 eura. Također, na nedavno održanom 69. međunarodnom sajmu inovacija IENA u Nürnbergu, osvojio je prvo mjesto u kategoriji novog proizvoda.

[video: 22684 / ]

 

On je, naime, jedan od četiri dobitnika zlatne medalje iz Hrvatske na jednom od najprestižnijih sajmova inovacija u svijetu. Uz njega, zlatom su se okitili i SELF PROP RAIL Dražena Vidovića i tvrtka RŽV Čakovec, aPad Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i 3D znanstvena podmornica ekipe iz Srednje strukovne škole Samobor i Društva pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor.

Ivan Golubić, inovator i konstruktor električnog bicikla
1 / 10
Ivan Golubić, inovator i konstruktor električnog bicikla

Prelazi znatno više

– Naravno da na tržištu postoji već puno električnih bicikala, ali moj je poseban jer je to prvi pametan električni bicikl. To znači da je za vožnju tim biciklom osmišljen poseban softver koji analizira teren, potrošnju baterije i razne druge parametre te na temelju tih podataka pametno raspoređuje energiju – objašnjava Golubić te dodaje kako je korisnost njegova pametnog sustava jasno vidljiva u praksi. Sa samo jednim punjenjem baterije njegov bicikl može prijeći 350 kilometara, a domet nekog drugog električnog bicikla iste snage, ali bez njegova softvera, bio bi oko 180 kilometara.

– Inače se u električne bicikle stavlja baterija od 1,3 do 2,2 kWh. Ja sam se odlučio za neku sredinu od 1,8 kWh kako bi bicikl imao dovoljno energije, a kako i dalje ne bi bio pretežak. Moja baterija sada teži oko šest kilograma, a kad bi netko htio bez mog softvera prijeći 350 kilometara, trebala bi mu baterija od minimalno 15 kilograma – kaže Ivan Golubić te dodaje kako je važno zadržati što manju težinu bicikla kako bi se i dalje mogao voziti samo pedaliranjem. Ističe kako se procjenjuje da bicikl treba imati do 30 kilograma da ne stvara problem vozaču. Još jedna prednost njegova bicikla je brzo punjenje. Ivan Golubić je, naime, sustav kakav se već koristi pri punjenju pametnih automobila prvi put primijenio na punjenju bicikla, tako da je potrebno samo 45 minuta da se baterija potpuno napuni i da bicikl bude spreman za još 350 kilometara. Puni se pak preko obične utičnice, baš poput mobitela, tako da nije potrebno tražiti punionice.

Bicikli imaju tri načina vožnje, samo s pedalama, kombinaciju motora i pedala, te samo vožnju motorom. Najveća brzina koju postižu pri trećem načinu vožnje je 45 km/h, a radi i na nešto sporijem modelu koji bi vozio do 25 km/h. Golubić ističe da je zapravo riječ o avanturističkim biciklima koji su pogodni i za sportsku vožnju, a zbog posebnog načina proizvodnje imaju jako visoku razinu sigurnosti. Pametan sustav ne pomaže samo pri uštedi energije, bicikl ima mogućnost i da mu, primjerice, ručka vibrira kada mu se auto ili bilo koje drugo vozilo približi sa stražnje strane na pet metara ili manje.

Jako se ponosim kad vidim kako moji bicikl sada izgledaju i koliko su kvalitetni, pogotovo kada se sjetim kako je sve počelo. Nakon prvog bicikla sklepanog od raznih dijelova u garaži, krenuo sam s izradom prvog pravog modela. Prvo sam ga napravio u programu za 3D modeliranje, a onda sam počeo s izradom. Sam sam zavarivao sve mehaničke dijelove dok nisam napravio prvi funkcionalni bicikl – ističe mladi inovator koji je s vremenom usavršavao svoj model, pa je ovaj sadašnji zapravo tek četvrta verzija. Dodaje i kako sve modele i dalje čuva u garaži kako bi se uvijek sjećao kako je tekao razvoj njegova bicikla. Osim tehničkih karakteristika, jako je napredovao i kada je dizajn u pitanju, pa se danas čak prodaje i u više boja.

IENA 2017. Sjajan uspjeh: U Nürnbergu devet hrvatskih inovacija dobilo medalju

– Prije godinu i pol, kada je model bio već dovoljno usavršen, odlučio sam otvoriti tvrtku Mobile Vehicle Technology jer sam zaključio da moj bicikl ima šanse na tržištu – govori 21-godišnjak koji je cijelo vrijeme dok je radio bicikle u garaži, istodobno studirao na Tehničkom veleučilištu Zagreb, a radio je i studentski posao kako bi mogao financirati svoja istraživanja. U međuvremenu je diplomirao te stekao zvanje inženjera mehatronike, a danas u svojoj tvrtki više ne radi sam, okupio je tim od osam ljudi, redom softverske inženjere, hardverske stručnjake, osobu za vođenje administracije te stručnjake za marketing i prodaju.

- I, eto, prije tjedan i pol krenuli smo s prodajom prvih 20 modela. Cijena im je 6000 eura, bez dostave i poreza, a za sada smo ih prodali 12 diljem Europe, a dva su naručena i iz SAD-a – ponosno naglašava Ivan Golubić kojemu je drago što je pokazao da mladi inovator može uz puno truda i rada biti uspješan i u Hrvatskoj. Bilo je, dodaje, jako teško u početku, no onda je počeo predstavljati svoj bicikl na međunarodnim sajmovima te je privukao prve investitore. Bilo je to u travnju u Ženevi, nakon čega je projekt sve više napredovao pa danas Ivan Golubić ističe da je napokon došao do točke u kojoj se može baviti samo proizvodnjom bicikala i od toga dobro živjeti.

Iz Pisarovine u svijet

Njegova se tvrtka nalazi u Pisarovini, mjestu odakle je sve počelo, 30-ak kilometara od Zagreba. Ondje se i danas nalazi proizvodnja, doduše, ipak malo modernija od one prve u garaži. Također, kada je riječ o izradi mehaničkih dijelova i njihovu spajanju, ipak to više ne radi sam u garaži, već ima tvrtke partnere.

Ivanova linija bicikala nosi naziv Grunner, a trenutačno je na tržištu brži model koji vozi do 45 km/h pod nazivom Grunner X. Svaki je bicikl povezan na internet i njime se upravlja pomoću aplikacije na pametnom telefonu. Ona je ujedno i ključ za pokretanje vozila, ali i savjetnik u vožnji. Može, naime, vozaču sugerirati koji je put najbrži, na kojoj je ruti najmanja gužva na cesti, koji se sadržaji nalaze u blizini lokacije pokraj koje prolazi, poput restorana, muzeja, trgovina… Na samom biciklu postoji držač za mobitel, no bicikl se preko aplikacije može pratiti i ako ga se, primjerice, posudi nekome za vožnju. Svi podaci o biciklu skupljaju se na internetskoj platformi tako da se uvijek na internetu može odrediti njegova lokacija, može ga se na daljinu otključati ili zaključati, mogu se s drugim korisnicima dijeliti omiljene rute…

– Mislim da sam osvojio zlato u Nürnbergu zato što nisam predstavio samo inovaciju koja bi možda nekada mogla negdje poslužiti. Moj bicikl je gotov proizvod, jedinstven na tržištu i inovativan – zaključuje Golubić koji planira i dalje usavršavati svoje bicikle, nadograditi ih novim inovacijama te na tržište plasirati i nove modele.

Domagoj Štivić i Albert Gajšak pobjednici Idea Knockouta 2017. MLADI INOVATOR Svoju igraću klonzolu 19-godišnji Albert predstavit će i u SAD-u Robert Sigurnjak Mladi inovator Uz moj će se izum baterije brže puniti i sporije prazniti inovatori iENA u Nürnbergu Hrvatskim inovatorima na međunarodnom sajmu 15 medalja

'Nakon priznanja, naš vagon ide u proizvodnju'

Self Prop Rail službeni je naziv vagona osmišljenog i izrađenog u RŽV-u, Radionici željezničkih vozila iz Čakovca. Kad su doznali da takvog vagona, namijenjenog prvenstveno izvođenju radova na novogradnji, rekonstrukciji ili popravku željezničke infrastrukture, nema na tržištu, Međimurci su se uhvatili posla.

Čakovec: Samohodni vagon za rasuti teret tvrtke RŽV Čakovec jedinstvena je inovacija u svijetu | Autor : Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

- Bez razvoja nema napretka u poslovanju tvrtke. Sam put od ideje do izrade prototipa trajao je pet godina. U tih pet godina izrađen je vagon sukladno europskim propisima i zakonskoj regulativi - kaže direktor RŽV-a Dražen Vidović. Posebnost je vagona, patentiranog u Europskom patentnom uredu, samohodnost. - Da bi se vagon pomicao i njime upravljalo kad ga lokomotiva doveze na gradilište, ne treba više pogon i pomoć lokomotive. Lokomotiva vagon doveze i ostavi, a dalje se svojim pogonom vagon pomiče, kontroliranim postupcima otvara vrata i naginje sanduk pri istovaru rasutog tereta koji prevozi. Za manipulaciju se koristi hidraulika - pojašnjava. Vagon bi uskoro trebao dobiti uporabnu dozvolu, nakon što su provedena sva potrebna ispitivanja, a potom će u prodaju. - Nadamo se, sukladno najavama, da ćemo prve vagone prodati u Hrvatskoj, kako bismo dobili toliku potrebnu referencu. Imamo najave HŽ Carga i HŽ Infrastrukture da će biti prvi kupci. Komercijalizacija je točka na i svih naših napora, nadanja i uspjeha - napominje D. Vidović. Patent je, kaže, rezultat rada i truda svih zaposlenika RŽV-a. Nastojali su što je moguće više koristiti bespovratna sredstva za sufinancijranje tvakvih projekata.

- Vagon nam je karta za prvi razred u željezničkoj industriji - slikovito će Vidović.

- Inovatorstvo je vrlo zanimljivo i izazovno područje. Naša je sreća što smo tvrtka koja može sama, uz malu pomoć drugih, i proizvesti proizvod koji ima potencijala. Tvrtka kao vlasnik patenta puno lakše proizvede i plasira proizvod na tržiše. Puno je teže privatnim osobama, vlasnicima patenata koji nemaju dovoljno financijskog potencijala. RŽV ima 227 zaposlenih i godišnji prihod oko 10 milijuna eura.

Igor Camplin iz RŽV-a ističe da je samohodni vagon proglašen najboljom inovacijom na domaćem terenu, na zagrebačkom sajmu ARCA 2016., a potom je požeo uspjeh i na sajmovima u Bruxellesu, Ženevi, Visakhapatnamu (Indija) i nedavno u Nürnbergu. Dobio je već pet zlatnih medalja!

- U Bruxellesu smo stupili u kontakt s francuskim biokemijskim inženjerom koji radi u ozračenom području Černobila. Zajedno smo definirali moguću primjenu našeg vagona u takvim uvjetima, bez potrebe za rizikom po ljudski život jer se vagonom upravlja daljinski pomoću konzole. Moguće je i upravljanje pomoću dronova i satelita. Također, vagon se može koristiti i u tunelima u kojima postoji opasnost od urušavanja - otkriva I. Camplin.

Pred RŽV-om je ove godine i predstavljanje u Seulu, na izložbenom prostoru od 10.000 četvornih metara, i to od 30. studenoga do 3. prosinca. (Ivica Beti)

'Naš robot lopoč već je analizirao podmorje Grčke, Italije, Izraela...'

Autonomno bespilotno vozilo ili plovilo, odnosno morski robot ili dron. Na pitanje što je točno aPad, uređaj s kojim je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) osvojio zlato u Nürnbergu, najviše vole reći – to je robot lopoč. Tako, naime, zovu inovaciju koja služi kao univerzalna platforma za istraživanje podmorja i koja može imati razne funkcije.

Članovi dva FER-ova laboratorija, za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) te za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) | Autor : Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

– On može samostalno obavljati zadatke, biti u moru tjednima i skupljati podatke, pratiti putanju te ići u svim smjerovima, a s obzirom na to da je povezan s kopnom pomoću računala, mogu se pratiti podaci koje prikuplja u realnom vremenu. Ovisno o tome tko ga koristi, mogu se na njega staviti različiti senzori pa tako ekolozi mogu ispitivati kemijsko-biološke karakteristike vode, može služiti za ispitivanje morskih luka, za praćenje ronioca, mapiranje arheoloških lokaliteta... – kaže Antonio Vasilijević iz LAPOST-a, FER-ova Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije čiji je tim napravio aPad. S izradom su počeli 2012. u sklopu studentskog projekta, pa je tako na temu robota lopoča nekoliko studenata i magistriralo. Nastavili su ga potom koristiti u znanstvenim projektima, usavršavali ga te shvatili da ima komercijalni potencijal.

– Ovo sada je treća verzija s kojom smo izašli na tržište. Dobili smo 100 tisuća eura od Europske komisije za komercijalizaciju znanstvenih rezultata. Oni su, naime, shvatili da je znanost super, ali da ne stvara radna mjesta te im je jako važno da izumi koji su nastali kao dio istraživanja na fakultetu dođu na tržište – ističu u LAPOST-u te dodaju da je odlazak na natjecanja za njih zapravo način promocije. Sa svojim lopočem su već istraživali u Italiji, Španjolskoj i Izraelu, a FER je poslao 10-ak aPada i u Njemačku te Grčku znanstvenicima na korištenje.

– Naš je robot namijenjen znanstvenoj zajednici, istraživačima poput geologa, biologa i arheologa te institucijama na moru poput Lučke kapetanije. Dronovi koji lete su hit, pa nema razloga da to ne bude i ovaj na vodi – smatraju u LAPOST-u koji je u suradnji s LARICS-om, laboratorijem FER-a za robotiku i inteligentne sustave upravljanja te drugim partnerima, napravio i robota ribu te robota školjku koji u kompletu s lopočem analiziraju podmorje. (Stela Lechpammer)

'Radili smo je svaki dan nakon školskog zvona'

Počelo je kao školski projekt, a završilo kao međunarodno priznata inovacija. Martin Sokolović išao je u prvi razred Srednje strukovne škole Samobor kada je došao na ideju da napravi znanstvenu podmornicu za istraživanje podvodnog svijeta. U to je vrijeme, međutim, imao previše obveza i premalo vremena pa su okolnosti dopustile da od cijele podmornice napravi samo jedan propeler, koji je gotovo dvije godine stajao na polici u učionici. Onda je prošle godine tadašnji maturant Lovro Stipanović odlučio oživjeti projekt.

Zagreb: Mladi inovatori napravili podmornicu dron | Autor : Jurica Galoić/PIXSELL Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

– Stalno sam gledao taj propeler i jako me zanimao. Kada sam pitao profesora čemu služi, rekao mi je sve o projektu i ja sam ga pitao mogu li ga ponovno pokrenuti – prepričava Stipanović koji se tada povezao s autorom projekta, Martinom Sokolovićem, a njihovu timu pridružio se i maturant Josip Oroz. Trojac se bacio na gradnju podmornice, uz pomoć mentora Ivana Vlainića i drugih profesora iz škole. Prvo su izradili virtualni model i simulaciju, a zatim su pomoću 3D printera isprintali glavne dijelove.

– Većini je školsko zvono značilo kraj nastave, a nama je to bio početak rada na projektu. Svaki dan smo modelirali, printali, slagali... Prvo smo mislili da će nam trebati oko mjesec dana za izradu cijele podmornice, ali stalno su navirale nove ideje te se cijeli proces odužio na gotovo pola godine – prepričavaju autori projekta, koji je osim gradnje podmornice podrazumijevao i izradu aplikacije. Podmornicom koja je opremljena kamerom za snimanje pod vodom upravlja se, naime, bežično, pametnim telefonom ili tabletom, a u nju je ugrađen i sigurnosni sustav koji u slučaju prestanka rada odnosno gubitka veze omogućuje njezino podizanje na površinu da ne bi ostala na dnu.

Iako im je prva namjera bila naučiti nešto novo, kada je prototip bio gotov, shvatili su koliko je sama ideja, ali i njezina izvedba, bila dobra te su sa svojom podmornicom krenuli na niz domaćih natjecanja. Odmah su oduševili, a sada su osvojili i prvo međunarodno zlato na IENA-i u Nürnbergu. Ondje je Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor, koje je uz Srednju strukovnu školu pomagalo učenicima, dobilo i posebno priznanje Korejske agencije za promociju inovacija.

– Naša je podmornica nagrađena kao inovacija u kategoriji elektrotehnike i računarstva jer je lako sklopiva odnosno svatko je može sam napraviti uz pomoć 3D printera. Također, njome se lako upravlja pomoću aplikacije – kaže Lovro Stipanović koji je u međuvremenu upisao Fakultet strojarstva i brodogradnje. Josip Oroz je na Fakultetu prometnih znanosti, a maturanta Martina Sokolovića upis na fakultet očekuje iduće godine. Ipak, mladi inovatori nastavljaju i rad na svojoj inovaciji, a za poboljšavanje prototipa dodatno ih je motivirala nagrada. (Stela Lechpammer)     

Biznis akademija
PROMO
Besplatne video edukacije o digitalnom poslovanju
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.