Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Ostajem doma Mijenjamo navike

Roditeljstvo u doba korone: Povratak u novo normalno uz korisne strane novih tehnologija

Ida Prester otkriva kako joj je dijete naučilo slova preko aplikacije za vrijeme pandemije, a njoj je tehnologija doslovno spasila život! O izazovima roditeljstva u ovo izvanredno vrijeme razgovarali smo i s prof. dr. Gordanom Kuterovac Jagodić, pročelnicom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. Rankom Rajovićem, dugogodišnjim članom Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ovim suradnikom na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece, te osnivačem Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra
17. svibnja 2020. u 09:00 11627 prikaza
Ida Prester
Foto: Goran Kova
Pogledajte galeriju 1/5

Naš novi svijet je svijet totalne povezanosti. U Večernjem i Hrvatskom Telekomu oduvijek smo znali kako nas tehnologija i digitalni alati povezuju, i omogućavaju nam da učvrstimo veze, podijelimo informacije, ideje, rješenja, resurse, da funkcioniramo, pokažemo solidarnost, empatiju, pomognemo onima kojima je potrebno. Mnogima među nama život se radikalno promijenio, radimo od kuće, brojne aktivnosti na otvorenom zamijenili smo digitalnim sadržajima, školarci pohađaju nastavu van školskih klupa, a s bližnjima komuniciramo isključivo putem telefona i brojnih digitalnih aplikacija. Upravo zahvaljujući stabilnoj i brzoj mreži, brojnim digitalnim uslugama, većoj količini besplatnog podatkovnog prometa i podršci koju i dalje pružamo 24 sata u danu, 7 dana u tjednu, omogućavamo svim našim korisnicima da i bez napuštanja svojih domova rade, komuniciraju, vole se i zabavljaju uz sadržaj online. Povezanost je ono što nam omogućava da se naši privatni i poslovni životi danas odvijaju potpuno online. Kad smo povezani, sve je moguće.

Svestrana Ida Prester majka je dvojice sinova, trogodišnjeg Rija i petogodišnjeg Roka, a otkako je u braku sa srpskim poduzetnikom Ivanom Peševskim, cijela obitelj živi u Beogradu. Ida Prester otkriva kako joj je tehnologija, doslovce, spasila život te kako je sin uz pomoć aplikacije za vrijeme lockdowna naučio slova. Njeni sinovi, kaže voditeljica i pjevačica, imaju redovitu nastavu engleskog preko zooma, a Roko je naučio i sva slova abecede preko aplikacije Abeceda - eci peci pec.

Ida Prester | Autor : Sara Pukanić Foto: Sara Pukanić

- Njima je digitalno sasvim blisko, u tom svijetu rastu. U mojoj obitelji dosta pratimo razvoj tehnologije i novih mogućnosti koje pruža. Treba ih upoznati i iskoristiti, ne postati njen rob, ali ostati njen prijatelj - kaže Prester. Zbog epidemije koronavirusa Ida kaže da joj je život trenutno kaotičan. Sinovi joj još ne idu u vrtić, a Ida priznaje kako su u potpunosti zbunjeni ovim razvojem događaja. Prvo stroga karantena i stay home, kaže Prester, a sad se odjednom treba prilagoditi i novoj fazi u kojoj je sve puno relaksiranije, planiraju se ljetovanja, otvaraju kafići i restorani.

- Nakon dva mjeseca 24/7 boravka s klincima, moram priznati da sam na izdisaju, mali su i zahtjevni, jako je naporno ako pokušavaš raditi uz konstantnu brigu o živahnim malcima. Dosta poslova odrađujem zoomom, vodim konferencije i evente, javljam se u tv emisije… Svaki put bar u par kadrova ulete Roko i Rio, upalim im ja crtić da imam malo mira, ali njima je zanimljivije vidjeti s kim mama tako ozbiljno priča na kompjuteru. Svi imaju razumijevanja za takve momente, čak im je i simpatično, ali jedva čekam vrtić, moram priznati :) – kaže pjevačica i voditeljica. Dodala je da su u Srbiji donedavno bili strogi policijski satovi, svaki dan od 17, a vikendom se od petka do ponedjeljka nije smjelo izaći iz kuće. Kako bi izbjegli stres zbog cijele situacije, Ida je sa suprugom Ivanom i sinovima unajmila kuću u prirodi.

- Odlučili smo unajmiti malu kućicu u planinama na farmi u prirodi. Djeca su tamo uživala kao u luna parku. Na farmi se uzgajaju ovce, koze, kokoši, krave, konji.. Otkrili su sasvim novi svijet. Hranili su pajceke, jurili koke, jahali konje, a Roko je sa mnom jedan dan i pomuzao kozu. Nadisali su se i čistog planinskog zraka, a o hrani s farme ne moram ni pričati, skoro sve što jedemo ubrano je i uzgojeno pred našim očima. Uzeli smo kuću na 3 mjeseca i trudimo se što više boraviti tamo, vraćamo se u Beograd samo radi poslova - ispričala je Prester. Upitali smo je kako se kao roditelj postavila u ovoj izvanrednoj situaciji i kako su djeca prihvatila „novo normalno“. Djeci sve predstavljaju kroz igru. Objasnili su im da je vani puno Gricova i Grecova i da se moraju svi čuvati da im ne dođu na ruke i lice. Oni su to sasvim normalno prihvatili, njima je to kao da su ušli u neku video igricu i osvajaju bodove, rekla je voditeljica i pjevačica.

- Ovo im razdoblje jako paše, napokon imaju mamu i tatu samo za sebe, uživaju na selu.. Roko je neki dan rekao da ne želi da korona ikad prođe :) – kroz smijeh kaže Prester. Dodala je da im je kao roditeljima tehnologija uvelike pomogla i da joj je tehnologija u izolaciji stvarno spasila život. S obzirom da je ekstrovert koji se puno druži s različitim ljudima, što privatno, što poslovno, zahvaljujući internetu i društvenim mrežama izolaciju i samoću prilično je dobro podnijela.

- Online chatovi, zoom, video pozivi… Svaki dan sam u komunikaciji s hrpom ljudi, a pogotovo s mojim roditeljima koje nisam vidjela već skoro 3 mjeseca. Mama i tata žive sami u Zagrebu, a granice se tek sad otvaraju, brinula sam. Psihički me ta online komunikacija ipak umirila. Druga je stvar što sam zahvaljujući razvoju tehnologije uspjela sačuvati jedan dio poslova koji su bili otkazani zbog korone. Puno klijenata je uvidjelo da svoje evente mogu organizirati i online, zoomom sam vodila dodjelu nagrada X, Mixx i Effie koju je u dvije večeri pogledalo live oko 1000 ljudi, a pedesetak je bilo direktno uključeno u program same dodjele. To je još pred par godina bilo nezamislivo. Neobično je tako raditi evente bez fizičke publike, glamura i domjenaka, ali funkcionira! Čak smo se svi i navikli da se javljamo svatko iz svog doma, mislim da će se puno poslovnih sastanaka u budućnosti prebaciti online, sad kad smo vidjeli da tako može - rekla je Prester.

Kako u ovom izazovnom vremenu posvetiti dovoljno pažnje djetetu, posebno ako roditelji rade od kuće i balansiraju poslovni i privatni život u domu, samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s prof. dr. Gordanom Kuterovac Jagodić, pročelnicom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. Rankom Rajovićem, liječnikom interne medicine, specijalistom neuroendokrinologije, dugogodišnjim članom, bivšim predsjednikom Odbora za darovite Mense International i UNICEF-ovim suradnikom na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece, te osnivačem Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra. Rajović je i autor NTC-sustava učenja kojim se podiže intelektualni potencijal djece te se razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje. Za roditelje dr. Rajović je na internetskoj stranici kao i na Facebooku pokrenuo projekt VRIJEME ZA NTC s timom s Pedagoškog fakulteta,  svaki dan u 11 sati zadaju roditeljima po jedan savjet ili zadatak, reakcije su odlične, a djeca takve edukativne zadatke doživljavaju kao igru. Dr. Rajović dodaje da zapravo na jedan nenametljiv način, kroz igru uče, razvijaju matematičko logičko razmišljanje, kreativnost, a obrađuje čak i neke školske lekcije. Djeca i roditelji rješenja zadataka šalju mailom ili na Facebook stranici postaju fotografije dječjih radova, a primjerice samo za samo jedan zadatak, dr. Rajović zna dobiti više od 400 odgovora. Kako to funkcionira uz pomoć novih tehnologija objasnio nam je dr. Rajović.

Hrvatski Telekom | Autor : Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva dr. Ranko Rajović, liječnik interne medicine

- Mi smo u NTC programu razvili posebne metode  za te potrebe,a jedan je skrivanje riječi, gdje  ima više nivoa. Za djecu od 4-5 godina, dobro pitanja bi bilo: koja životinja je skrivena u riječi opasan. Za školsku djecu su još zahtjevnija pitanja, recimo: koja životinja je skrivena u rečenici mala vaza (tu je LAV) ili koje opasan čuvar naše kuće? Jedan od zadataka u periodu kućne izolacije bio je da djeca pošalju državu u kojoj bi željeli živjeti i da naprave zastavu. Stiglo je oko 400 prijedloga poput države Figurija gdje su svi u obliku kvadrata ili država Manimal (složenica od man i animal), gdje u slozi žive ljudi i životinje - rekao je dr. Rajović. Dodaje da su vremena uvijek izazovna, a posebno sad kad su promjene okruženja brze. Posao roditelja je prije svega pomoći djetetu da izraste u samostalnu osobu, sigurnu u svoje sposobnosti, mišljenja je dr. Rajović. Psihologinja Gordana Kuterovac Jagodić smatra da nas roditeljska uloga uvijek tjera da odrastemo, da se pomaknemo, proširimo vidike sa sebe i supružnika ili partnera na dijete i njegovu budućnost, pa onda i na društvo za koje želimo da bude bolje za naše dijete.

- Mnogostrukost naših životnih uloga nas čini sretnijima i zadovoljnijima kad ih obavljamo uspješno i na vlastito zadovoljstvo i u skladu sa svojim očekivanjima svojima kao i okoline. Međutim, zahtjevi i opterećenja pojedinih uloga mogu doći u sukob i tražiti od nas više vremena i energije nego što to možemo dati te se tada osjećamo umornima, nesretnima, nezadovoljnima i frustriranima. Ljutimo se na sebe i druge, podbacujemo u nekim zadacima, frustrirani smo. Sukob radne i roditeljske uloge i inače postoji i kad su stvari uobičajene, a mi na poslu i djeca u vrtiću ili školi. Veći sukob osjećaju još uvijek žene na koje i dalje pada najveći teret brige oko djece, njihova zdravlja, ali često i školovanja.  Međutim, u uvjetima pandemije situacija postaje još teža nego inače, osobito ako roditelji rade kod kuće, djeca se školuju od kuće ili su predškolci pa su cijeli dan kod kuće – kaže prof. dr. Kuterovac Jagodić.  Dodala je da problem nastaje zbog nemogućnosti postavljanja jasnih granica obiteljskog i poslovnog života i potrebe za dijeljenjem ograničenih resursa pažnje i energije roditelja za zadovoljavanje dječjih potreba i  udovoljavanju zahtjevima posla i poslodavaca.

Hrvatski Telekom | Autor : Privatna arhiva Foto: Privatna arhiva prof. dr. Gordana Kuterovac Jagodić

- U tom slučaju mogu patiti jedna ili druga uloga ili pak obje, ovisno o tome koliko kojoj pridajemo važnosti. Pritisci i zahtjevi često su koncentrirani na jutarnje sate kad sve treba obaviti u isti čas: javiti se klijentima, napisati dopise, dati doručak, pratiti je li dijete radi za školu, kuhati ručak. Treća stvar koja može izazvati napetosti su nejednako opterećenje majke i oca ili različita važnost koju pridaju ulozi roditelja i zaposlenika pa se i tu javljaju osjećaj nepravednosti u raspodjeli tereta, predbacivanja i sukobi.  Ono što je važno je da se ne  tjeramo do iscrpljenosti, fizičkog i psihičkog sloma (iako je baš to ono što nas na kraju primora da nešto promijenimo) i priznamo si da je opterećenje veliko, da se situacija promijenila i da probamo svi zajedno napraviti plan svakog dana i rasporeda obveza i resursa. Svakako u danu trebamo isplanirati i vrijeme za odmor, predah, priču i igru s djecom i provođenje ugodnih aktivnosti s njima. Također, djeci treba na jednostavan i njima razumljiv način objasniti što mi radimo, koji je naš posao, zašto trebamo neko vrijeme biti u sobi i nešto sami raditi. Za mir i tišinu koju nam daju trebamo im zahvaliti i pohvaliti ih i zajednički se nagraditi ugodnim aktivnostima - smatra prof. dr. Kuterovac Jagodić.  Dodaje da je najvažnije raditi ono što nas čini opuštenijima, zadovoljnijima, mirnijima i sretnijima. Roditeljima predlaže da naprave obiteljski sastanak s prijedlozima i željama različitih članova obitelji i da onda svaki dan netko ima pravo da se ispuni njegova želja u načinu zajedničkog provođenja vremena. Treba imati na umu da svaki član obitelji ponekad treba mir i vrijeme za sebe i osamiti se kako bi se obnovio i vratio u ravnotežu i kako nekima to treba više, drugima manje. Posebno je važno dati vrijeme i prostor adolescentima – no ne ih u potpunosti isključiti iz zajedničkog provođenja vremena jer im time pokazujemo koliko su nam važni i koliko nam je stalo do njih – ma koliko oni gunđali protiv toga, zaključuje dr. Kuterovac.

Prof.dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić i njezinih dvanaest kolegica psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, razmišljale su kako saznati kako su pandemijom bile pogođene naše različite uloge, posebno uloga roditelja i zaposlenika, te su osmislile veliko on-line istraživanje  posljedica ove krize na mentalno zdravlje i naše opće psihičko i socijalno funkcioniranje. Istraživanju možete pristupiti na poveznici. Snimile su i pozivni film na istraživanje i tako pokazale kako se nove tehnologije mogu koristiti i za znanstvena istraživanja.

Klince koje zanima znanost prilagođena njihovu uzrastu na Play Premiumu, u sklopu RTL Premium paketa, ekskluzivno za korisnike MAXtv usluge očekuje serijal Mali znanstvenici.

Sadržaj nastao u partnerstvu s Hrvatskim Telekomom.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?