Usvajanjem dobrih životnih navika, posebice kada je riječ o prehrani, možemo značajno utjecati na duljinu i kvalitetu svog života. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima pomaže u očuvanju zdravlja srca, probavnog sustava i imuniteta. Uz redovitu tjelesnu aktivnost i dovoljno sna, pravilne prehrambene navike mogu smanjiti rizik od kroničnih bolesti i pridonijeti dugovječnosti te boljem općem stanju organizma.
Konzumiranje više leće i maslinovog ulja moglo bi pomoći ženama da produže svoj život, dok bi muškarci trebali piti više kave, sugerira veliko istraživanje prehrane. Od pet proučavanih dijeta, alternativna mediteranska dijeta (AMED), inspirirana tradicionalnim mediteranskim kulturama, povezana je s najvećim povećanjem očekivanog životnog vijeka kod žena srednje dobi. U međuvremenu, dijeta za smanjenje rizika od dijabetesa (DRRD), osmišljena za smanjenje rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, bila je najkorisnija za muškarce, piše Express.co.uk. Obje dijete potiču konzumiranje manje prerađene hrane i više cjelovitih namirnica poput voća i povrća, cjelovitih žitarica te orašastih plodova i sjemenki.
Također obeshrabruju čestu konzumaciju crvenog i prerađenog mesa u korist konzumiranja više proteina iz ribe i biljnih izvora. Ključne razlike uključuju to što se AMED više fokusira na zdrave masti poput maslinovog ulja i cjelovitih biljnih namirnica, dok DRRD potiče konzumaciju namirnica poput kave koje mogu pomoći u snižavanju osjetljivosti na inzulin i kontroli razine šećera u krvi. Studija, koju su vodili istraživači u Londonu i Kini, koristila je podatke 103.649 sudionika iz baze podataka UK Biobank.
Rezultati su pokazali da se od žena u dobi od 45 godina koje su se najstrože pridržavale AMED-a očekivalo da će živjeti do 2,3 godine dulje od onih koje su se najslabije pridržavale. Također, muškarci u dobi od 45 godina koji su se najstrože pridržavali DRRD-a će živjeti do tri godine dulje od onih s najslabijim pridržavanjem. Povrće, voće i cjelovite žitarice bogati su dijetalnim vlaknima, flavonoidima i drugim antioksidansima koji mogu pomoći u smanjenju upale, regulaciji metabolizma i podršci zdravlju crijeva, rekli su istraživači.
AMED je modificirana verzija tradicionalne mediteranske prehrane koju su razvili istraživači s Harvard School of Public Health 2005. godine. Usredotočuje se na visoki unos povrća (isključujući krumpir), voća, orašastih plodova, mahunarki, ribe i cjelovitih žitarica. Krumpir je isključen zbog visokog sadržaja škroba i utjecaja na šećer u krvi. Dijeta potiče visok omjer mononezasićenih masti i zasićenih masti, što se može postići korištenjem više maslinovog ulja.
Preporučuje se izbjegavanje konzumiranja previše crvenog i prerađenog mesa, poput kobasica i slanine, te umjesto toga biranje više ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. AMED također uključuje umjeren unos alkohola. DRRD se fokusira na konzumiranje cjelovite hrane biljnog podrijetla, vlakana i zdravih masti, uz ograničavanje dodanih šećera, rafiniranih ugljikohidrata i crvenog mesa. Posebno se fokusira na hranu povezanu s boljom kontrolom šećera u krvi, poput vlakana žitarica koja se nalaze u zobi, mekinjama i cjelovitoj pšenici.
Koliko ih radite? Ovih 12 čestih pogrešaka sabotiraju mršavljenje
Sljedbenici bi trebali konzumirati više polinezasićenih masti iz izvora poput lanenih sjemenki, oraha i sjemenki suncokreta, izbjegavajući trans masti koje se nalaze u pekarskim proizvodima i prženoj brzoj hrani. DRRD je jedna od rijetkih dijeta koja posebno potiče konzumaciju kave, a većina studija pokazuje da oko dvije do četiri šalice dnevno mogu imati zaštitni učinak. Također potiče davanje prioriteta vlaknima iz povrća, graha, leće, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitog voća, jer vlakna usporavaju apsorpciju šećera i daju osjećaj sitosti. Oni koji je se pridržavaju trebaju izbjegavati slatka pića, bijeli kruh i peciva.
Hrana koja je, čini se, pružila najveću korist bila su vlakna. Ljudi koji su jeli najviše vlakana imali su deset posto manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom 10-godišnjeg razdoblja istraživanja od onih koji su jeli najmanje. U međuvremenu, ispitanici koji su konzumirali najviše slatkih pića, krumpira te slatkiša i deserta imali su 7, 4 i 5 posto veću vjerojatnost da će umrijeti od onih koji su jeli najmanje. "Naši nalazi naglašavaju prednosti zdravih prehrambenih obrazaca u produljenju životnog vijeka, bez obzira na gene dugovječnosti", rekli su istraživači za časopis "Science Advances".
Otvori KEKS Pay
