Gumboci na gravoj čorbi, praženi grah – neka su od tradicionalnih jela sopjanskog kraja, no ono po čemu su uistinu posebni jest bošpor, starinski obrok gušći od krem-juhe, a rjeđi od umaka od rajčice, odnosno paradajz-sosa, s kojim ga ne smijete ni usporediti jer bi se domaćini mogli malo i naljutiti. Sastojci za ovo nekad prvenstveno težačko jelo koje se kuhalo svaki dan prije odlaska u polje, dok je danas na stolu Sopjanaca barem jednom tjedno, su svinjska mast, brašno, domaća pasirana rajčica, sol i voda.
Kuha se oko pola sata, uz obavezno stalno miješanje. Gotovim bošporom preliju se natrgani kruh i pečene kobasice, slanina, meso iz masti, ovisno o tome što se ima. Ako ništa drugo, uvijek se nađe šaka čvaraka. Osim ovog crvenog, u koji će neki radi boje dodati i domaću mljevenu papriku, postoji još nekoliko varijacija bošpora, na primjer s rasolom ili češnjakom.
Kobasice i slanina na ražnju
U kojoj je mjeri bošpor važan za Sopje, općinu u Virovitičko-podravskoj županiji smještenu na granici s Mađarskom od koje je ju dijeli Drava, govori i to da su mu posvetili i natjecanje. I to ne bilo kakvo, nego svjetsko natjecanje u pravljenju bošpora, odnosno Bošporijadu.
– Svake godine imamo velik broj natjecatelja i velik broj posjetitelja – kaže Berislav Androš, načelnik općine Sopje.
Natjecanje u kuhanju ovog jela je "svjetsko" jer se bošpor jedino tu kuha, no osim hrvatskih ekipa natječu se i one iz Mađarske, iz tamošnjeg Starina na čijem području živi dosta Hrvata. Sopje sa Starinom ima odlične međususjedske odnose pa godinama zajednički organiziraju "Dravsko proljeće", manifestaciju koja će ove godine u svibnju imati svoje 21. izdanje. Osim što je u sklopu nje pregršt događanja, ova je manifestacija posebna i po tome što se jedne godine održava u Sopju, a iduće u Starinu s druge strane Drave, pa su tako ovogodišnji domaćini "Dravskog proljeća" Mađari, odnosno mađarski Hrvati.
Dok se na lijepo uređenom starinskom imanju s ambarom obitelji Granjaš u Sopju, na kojem se inače mogu organizirati proslave, a doskora će tu biti i smještajnih kapaciteta, kuhao bošpor, od Androša doznajemo kako je ovaj kraj prvenstveno poljoprivredni, s više od tri stotine registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Jedno od njih je i ono Bože Grgića čije su na ražnju pečene kobasice, slanina i suho meso naposljetku završili u bošporu. Grgić prodaju svojih delicija ima na kućnom pragu, u Sopju.
Mi ćemo sad napraviti kombinaciju sa zaprškom od masti i brašna i još ćemo razmutiti brašno i vodu, da bude glat. Nekad se bošpor pravio na masti kojom su se zalijevali meso ili čvarci – objašnjavaju kuharice okupljene u kuhinji Snježane Granjaš.
Ribarski dani
Nedaleko od središta Sopja, koje se može pohvaliti multifunkcionalnim igralištem, po nekima najboljim u županiji, skretanje je za u cijelome kraju popularno izletište na Dravi na čijoj su obali Sopje te susjedna sela u općini, Kapinci i Vaška. Na izletištu tijekom cijele godine nekoga ima, bilo da se radi u zaljubljenicima u prirodu, ribičima, kupačima... Šetnica uz rijeku lijepo je uređena, na njoj su kućice ribiča s njihovim nadimcima i šaranom na pročelju.
– Imamo i mi svoje Zrće – vodeći nas ka pješčanom sprudu kaže Androš.
– Poznati smo po rekreativnom ribolovu, tu su događaju i sportska natjecanja, općinska i županijska. Nadam se da će prerasti i na višu razinu – dodaje.
Na Dravi Sopjani organiziraju nekoliko manifestacija, poput Ribarskih dana te Drava Daya kada se dvadesetak kanuista iz Sopja spušta do Noskovaca.
Otvori KEKS Pay
