Bilogora kao osvježenje nakon ravnice, nježno i pažljivo uvodi vas u podravske i pitomačke vizure i priče. Ni velika ni mala, ni daleka ni strana, Bilogora se smjestila kao utočište za sve i otkriće za vinoljupce. Obronci su ispunjeni vinogradima i vinogradarskim vilama, uređenim za rad i uživanje jer jedno s drugim najbolje se sljubljuje. Pitomačka Bilogora ukrašena je uz vinogradarske vile ispunjena i klijetima kao malim, autohtonim, domaćim i neposrednim degustacijskim kušaonicama. Doslovno, one to nisu, ali u sebi nose svu suštinu degustacije koja breg, vinovu lozu i čovjeka spaja u „bouquet“ istinskog vinskog doživljaja. Vino ovdje nije daleko od vinograda, nego baš tu, blizu trsa koji ga stvara i Podravca koji ga oblikuje. Uz klijeti, među njima i oko njih, ima još jedna, zanimljiva bilogorska vinska pajdašija, sasvim posebna i naravno, kao i sve u Podravini, sasvim neočekivana.
Vinski i eko Chresno
Kako zadržati prirodu u čaši? Prenijeti ljepotu bez usputnih prijevoda? Kako svoj maleni, skriveni kutak svijeta, svoje mjesto, približiti svijetu koje malo mari, puno traži? Kako sve to, ako se uopće može, u jednoj riječi? U Pitomači mogu i to. Vođeni ljubavlju prema Podravini, vinu i Maloj Črešnjevici, dvoje ljudi kreiralo je proizvod koji u sebi sadržava baš sve. 17 000 trsova za 14 sorti grožđa u ekološkom uzgoju pakira se u vina pod srednjovjekovnim nazivom Male Črešnjevice U turizmu se pričaju priče, a netko ih i piše. U Maloj Črešnjevici ispisana je vinska eko priča kao još jedan izraz ljubavi prema prirodi i poštovanja prema povijesti. Kušajte bilogorska eko vina, najbolje svih 14, 8 za koje znate i još četiri za koja će te tek saznati. Za sada ćemo vam samo otkriti da se Chresno čita „Čresno“.
Vinski zdenec
U gustom bilogorskom zelenilu pomislite da se skrilo sve što je stiglo. No, ima nešto i ispod bilogorskog zelenila. Ispod Kladarske iže, uz veliki klopotec, smjestio se zdenec. Ne obični, nego vinski. Baš kao na zdencu, u ovoj skrovitoj vinskoj oazi ponuditi će vam sve vinske tajne u čaši i ispričati mukotrpne vinogradarske priče o radu i predanju i nestalom bačarstvu. Degustacijsku vinsku kartu čine bilogorska i podravska vina, a za okrijepu i ohrabrenje ojačajte se kruhom od koprive. Nakon svega, ako sretnete i nekog Veda, straha nema.
Martinje na Kladarskom bregu
Prva prava vinska zgoda za vinsko putovanje je Martinje na Kladarskom bregu. Podravci posebno štuju sv. Martina, pa je u ovoj vinsko – turističkoj pitomačkoj priči smještena i kapelica sv. Martina. Martinje se slavi po klijetima kod hižedomaćina. Za Martinje, ali i u svakoj drugoj prigodi ili pak blagdanskoj proslavi sveca čiji zagovor čuva vinograd, vinogradare i vino, potrebno je znati kako se ponašati u klijeti. Nisu to ona pravila koja već znate, to su posebna pravila za sve pajdaše kako piti i kako se ponašati. Uz pravila, tu su i uloge, pa osim hižedomaćina i pajdaša, tu je i vunbacitelj. Njega zasigurno nećete prepoznati, ali mužikaše hoćete. Negdje između mužikaša i vunbacitelja, smjestila se jedna vinska mudrolija koja glasi: „Iz vina često lažna snaga buja pa i nijemog lako pretvori u slavuja“. Popijte putnu na vrijeme i prošetajte bregom do slijedeće klijeti, novih pajdaša i mužikaša i ove godine na Martinje, 8.11.