Novi park prirode prostirat će se na impresivnih 301,87 četvornih kilometara (30.187,38 hektara) na području dviju županija, Krapinsko-zagorske i Varaždinske. Njegove granice obuhvaćaju gorja koja čine srce i dušu Zagorja: Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjčicu i Ivanščicu, kao i slikoviti Bednjanski kraj. Posebnost njegove lokacije je i u tome što se na sjeverozapadnom dijelu granica parka poklapa s državnom granicom između Hrvatske i Slovenije, čime ovo područje dobiva i važnu prekograničnu dimenziju.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je da je odluka o zaštiti ovog prostora od posebnog interesa za Hrvatsku. Razlog je očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti te cjelokupne raznolikosti staništa koja su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama.
Područje Zagorskih gora pravi je raj za biljni i životinjski svijet. Na relativno malom prostoru zabilježeno je više od 1.200 biljnih vrsta, što čini čak petinu ukupne hrvatske flore. Posebno se ističe bogatstvo orhideja, s čak 46 zabilježenih vrsta i podvrsta, ali i činjenica da je ovo područje stanište za čak 60 posto svih vrsta šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj. Ova bioraznolikost proizlazi iz šarolikosti staništa koja uključuju guste šume, prostrane travnjake, tok rijeke Bednje, močvare i špilje. Proglašenjem parka prirode osigurava se cjelovita zaštita ovih ekosustava, koji su ključni ne samo za opstanak divljih vrsta, već i za očuvanje kvalitete života i zdravlja ljudi koji žive na tom području.
Unutar granica budućeg parka već se nalaze tri zaštićena područja koja svjedoče o njegovoj vrijednosti: Spomenik prirode Mačkova pećina, Spomenik prirode Vindija, poznat po neandertalskim nalazima, te znamenita Park-šuma Trakošćan. Uz njih, na ovom se prostoru nalazi i osam područja ekološke mreže Natura 2000 s čak 33 različita ciljna stanišna tipa i vrste, što potvrđuje njegovu europsku važnost.
Osim prirodnog blaga, Zagorske gore kriju i bogato kulturno-povijesno naslijeđe, od vrijednih paleontoloških i arheoloških nalazišta do kulturnih krajolika oblikovanih višestoljetnom tradicijom suživota čovjeka i prirode, što će također biti obuhvaćeno zaštitom i valorizacijom.
Status parka prirode ne znači zaustavljanje života i gospodarskih aktivnosti, već njihovo usmjeravanje prema održivosti. Zaštita omogućava daljnje obavljanje gospodarskih djelatnosti, ali pod uvjetom da one ne ugrožavaju temeljne prirodne fenomene. To otvara vrata razvoju ekološke poljoprivrede, brendiranju lokalnih proizvoda i jačanju turističke ponude, posebice selektivnih oblika turizma poput planinarenja, cikloturizma i edukativnih programa, donoseći nove prilike za lokalno stanovništvo.
Za lokalno stanovništvo, koje karakteriziraju mala poljoprivredna gospodarstva i usitnjene parcele, ovo je prilika za uspostavljanje bliske suradnje s budućom upravom parka u oblikovanju novih agroekoloških praksi koje će donijeti ekonomsku korist uz očuvanje tradicionalnog krajolika.
Dugogodišnja inicijativa i buduće upravljanje
Ideja o zaštiti ovog područja nije nova; inicijativa datira još iz 2009. godine, a ponovno je postala aktualna tijekom proteklih nekoliko godina, snažno zagovarana i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Nakon što je zakonski prijedlog prošao javno savjetovanje, Vlada ga je uputila u Sabor, a na današnjoj sjednici trebao bi biti konačno proglašen parkom prirode.
Za upravljanje parkom osnovat će se nova javna ustanova, a za početak njezina rada u državnom je proračunu osigurano 300.000 eura. Do formalnog osnivanja i početka rada te ustanove, područjem će privremeno upravljati postojeće javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije.
Zaboravite gužvu i skupe aranžmane: Pet skrivenih dragulja Hrvatske koje morate posjetiti barem jednom u životu
Otvori KEKS Pay
Parkova prirode kao da smo veliki kao Kanada LOL