Visoki krvni tlak jedna je od najraširenijih kroničnih bolesti današnjice, no njegova najveća opasnost leži u činjenici da je podmukao i nevidljiv. Procjenjuje se da gotovo polovica odraslih osoba koje pate od hipertenzije uopće ne zna za svoju dijagnozu. Budući da povišene vrijednosti ne uzrokuju bol ili specifične tegobe, bolest godinama može tiho napredovati, sustavno oštećujući krvne žile i vitalne organe poput srca, mozga i bubrega. Upravo zbog te skrivene prirode, stručnjaci ga često nazivaju "tihim ubojicom". Mnogi ljudi osjećaju se potpuno zdravo, dok im povišeni tlak u arterijama polako, ali sigurno ugrožava život, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara, zatajenja bubrega i gubitka vida.
Problem je u tome što se hipertenzija ne pojavljuje naglo. Razvija se postupno, tijekom niza godina, a tijelo se privikava na povišeni pritisak u krvnim žilama. Taj konstantni pritisak, poput neprestanog udaranja valova o stijene, stvara sićušna oštećenja na unutarnjim stijenkama arterija. Na tim oštećenim mjestima lakše se nakupljaju masnoće i kolesterol, stvarajući plak koji sužava krvne žile i čini ih krućima. Srce zbog toga mora raditi jače kako bi pumpalo krv kroz sve uže prolaze, što dodatno povisuje tlak i stvara začarani krug. Ovaj proces može trajati i do deset godina prije nego što se postavi dijagnoza, a do tada su već mogle nastati ozbiljne i nepovratne komplikacije.
Iako većina ljudi nema nikakve simptome, kod izrazito visokih vrijednosti ili naglih skokova tlaka mogu se pojaviti određeni znakovi upozorenja. Ti su znakovi često nespecifični i lako ih je pripisati umoru, stresu ili drugim, manje ozbiljnim stanjima. Među njima su najčešće uporne jutarnje glavobolje, osobito u području zatiljka, osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti ili zujanja u ušima. Neki ljudi mogu iskusiti i zamućen vid, iznenadna krvarenja iz nosa bez očitog razloga, lupanje srca, neobjašnjiv umor ili osjećaj zbunjenosti. Ponekad se mogu javiti i kratkoća daha pri naporu, bol u prsima ili crvenilo u licu. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, osobito ako se ponavljaju, važno je provjeriti krvni tlak.
Jedini pouzdan način za otkrivanje hipertenzije jest redovito mjerenje krvnog tlaka. To je brz i bezbolan postupak koji može spasiti život. Vrijednosti se izražavaju dvjema brojkama: gornji broj (sistolički tlak) predstavlja pritisak u arterijama kada srce kuca, dok donji broj (dijastolički tlak) označava pritisak dok se srce odmara između otkucaja. Prema europskim smjernicama, hipertenzija se dijagnosticira ako su vrijednosti tlaka, izmjerene u dva različita navrata, trajno povišene na 140/90 mmHg ili više. Normalnim se smatra tlak niži od 120/80 mmHg, dok su vrijednosti između toga i granice za hipertenziju znak upozorenja koji ne treba zanemariti. Važno je tlak mjeriti u mirovanju, najmanje pola sata nakon konzumacije kave, cigareta ili fizičke aktivnosti.
Imate visok tlak? Ovih 12 namirnica može vam pomoći sniziti ga na prirodan način
Tko je najviše ugrožen?
Iako se visoki tlak može razviti kod bilo koga, postoje faktori koji značajno povećavaju rizik. Neki od njih su nepromjenjivi, poput genetike - ako su vaši roditelji ili bliski srodnici imali hipertenziju, veća je vjerojatnost da ćete je imati i vi. Rizik raste i s godinama, jer krvne žile s vremenom gube elastičnost, a do 65. godine života bolest je češća kod muškaraca. Međutim, na brojne faktore rizika možemo izravno utjecati. Tu se prije svega ističu prekomjerna tjelesna težina i pretilost, koje opterećuju srce i krvožilni sustav. Nezdrava prehrana s previše soli i zasićenih masti, fizička neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola izravno doprinose razvoju bolesti. Kronični stres također igra važnu ulogu, jer potiče lučenje hormona koji privremeno, a s vremenom i trajno, povisuju krvni tlak.
Promjene koje spašavaju život
Dobra je vijest da se promjenom životnih navika krvni tlak može značajno sniziti i držati pod kontrolom. Čak i male promjene mogu donijeti velike rezultate. Smanjenje unosa soli na manje od pet grama dnevno (jedna čajna žličica) ključan je prvi korak. Redovita tjelesna aktivnost, poput 30 minuta brzog hodanja većinu dana u tjednu, može sniziti tlak za pet do osam mmHg. Gubitak samo pet do deset posto tjelesne mase kod osoba s prekomjernom težinom može imati dramatičan učinak. Prestanak pušenja je imperativ, jer nikotin trenutno sužava krvne žile i dugoročno ih oštećuje. Stručnjaci također preporučuju prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima, poznatu kao DASH dijeta, te osiguravanje kvalitetnog sna u trajanju od sedam do devet sati.
Kada potražiti liječničku pomoć?
U većini slučajeva, visoki tlak se kontrolira promjenama stila života i, ako je potrebno, lijekovima koje propisuje liječnik. Međutim, postoje situacije koje zahtijevaju hitnu reakciju. Ako izmjerite tlak čije vrijednosti prelaze 180/120 mmHg, riječ je o hipertenzivnoj krizi. Pričekajte nekoliko minuta i ponovno izmjerite tlak. Ako je i drugo mjerenje jednako visoko, a pritom osjećate simptome poput jake glavobolje, boli u prsima, nedostatka zraka, zbunjenosti, mučnine ili promjena vida, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć pozivom na broj 112. Takvo stanje može dovesti do teških i po život opasnih komplikacija, uključujući moždani udar ili srčani infarkt. Čak i ako nemate simptome, a tlak vam je trajno iznad normale, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom o daljnjim koracima.
Otvori KEKS Pay
