Ako vam je teško zaspati kada ste pod stresom, znajte da niste jedini. Mnogi odrasli ljudi tvrde da imaju problema sa snom zbog stresa. To zapravo i nije čudno jer okretanje u krevetu i pokušaj smirivanja uma punog misli nije baš recept za dobar san. Sada je pak jedan stručnjak za spavanje upozorio koliko stres zapravo može narušiti naše zdravlje dok se borimo s njim, prenosi UNILAD.
Iako stres može biti koristan u kraćim epizodama jer je to naš urođeni instinkt preživljavanja, kad je u pitanju san, često čini više štete nego koristi. Certificirani stručnjak za zdravlje i higijenu spavanja Eric Ridenour s portala Eachnight.com objašnjava kako ljudi sve češće pate od tzv. nesanice uzrokovane stresom. 'Moramo razumjeti da su stres i san biološki povezani', kaže on. 'Kad se stres poveća, sustavi uzbuđenja u mozgu ostaju aktivni. To znači da čak i ako je tijelo umorno, mozak može biti previše budan da bi zaspao. S vremenom, taj nesklad uvježba mozak da povezuje vrijeme za spavanje s frustracijom, a ne s odmorom.'
Istraživanje koje je proveo Eachnight.com pokazalo je koliko stres uistinu sabotira naš san. Osobe koje su doživljavale srednje do visoke razine stresa imale su problema s padanjem u san jer im je um bio prepun misli. Kada bi i zaspale, spavanje bi bilo kraće i manje kvalitetno – tijekom noći prosječno čak 1,5 sat kraće. Što je još gore, kod njih se smanjila i REM faza sna, ključna završna faza spavanja u kojoj mozak obrađuje emocije. Zbog toga se češće javljaju razdražljivost, zaboravljivost i manjak motivacije.
Studija je također otkrila da razina kortizola, glavnog hormona stresa, ostaje povišena i do dva sata nakon odlaska u krevet, što dodatno otežava opuštanje. Drugim riječima, tijelo reagira kao da je u stvarnoj opasnosti, iako je okidač mentalan, a prijetnja nikad ne prestaje.
Dobra vijest je da postoje konkretni koraci koje možemo poduzeti kako bismo lakše zaspali i kad nam misli ne daju mira. Ključ je u večernjoj rutini. Prvo, savjetuje se prestanak čitanja e-mailova i poslovnih poruka nakon određenog vremena. Poželjno je prije spavanja i zapisati misli ili napraviti popis obaveza za drugi dan jer na taj način oslobađamo um. Također, korisno je stvoriti 'prijelaznu zonu' od 30 do 60 minuta prije sna u kojoj valja izbjegavati ekrane i druge izvore stresa. 'Isprobajte umirujuće navike, poput čitanja, istezanja ili meditacije', predlaže stručnjak. Dodaje kako bi soba za spavanje trebala biti tamna, hladna, mjesto bez ometanja. Moguće je i korištenje bijelog šuma ili drugih opuštajućih zvukova kako bi se utišale misli. I za kraj, pokušajte se držati dosljednog ritma spavanja i buđenja, čak i vikendom. Teško je, ali čini razliku, tvrde stručnjaci.
Najtvrdoglaviji horoskopski znak: Život s Lavom nije lagan, no ne možete ga ne voljeti
Otvori KEKS Pay
