Svađe i prepirke situacije su u kojima se gotovo nitko ne želi naći, no one su neizbježan dio odnosa, kako prijateljskih, tako i romantičnih. Psihoterapeut Bob Taibbi, koji ima više od 50 godina kliničkog iskustva, objašnjava da se većina svađa ne raspadne zbog same teme, nego zato što tijekom rasprave izgubimo kontrolu nad vlastitim emocijama. Baš zbog toga je najvažnije da u trenutku emocionalne neugode ne dopustite da svađa eskalira. Iako emocije postoje s razlogom i ne treba ih ignorirati, ponekad je potrebno odmaknuti se od situacije i pričekati da sve sagledate „hladne glave“. Tijekom nesporazuma vrlo lako dolazi do osjećaja preopterećenosti, što često vodi prema potrebi za uvjeravanjem druge strane i neprestanom objašnjavanju vlastitih stajališta, prenosi Psychology Today.
Mislili ste da samo pokušavate objasniti svoje mišljenje, a onda vas druga osoba optuži da ste defenzivni. Vrlo brzo svađa prestaje imati poantu i više se ne pokušava pronaći kompromis, nego rasprava postaje natjecanje u dokazivanju tko je u pravu. Emocije rastu, ton govora se pojačava, a na kraju obje strane ostaju povrijeđene i iscrpljene. Prema Taibbiju, sve počinje emocionalnim „zagrijavanjem“. Kada emocije uzavru, aktivira se amigdala, odnosno dio mozga zadužen za emocije i reakcije na stres. Tada naš racionalni dio mozga pada u drugi plan, zbog čega više ne razmišljamo smireno i logično.
Nakon tog emocionalnog zagrijavanja često dolazi do manjka kvalitetne komunikacije. Dok se jedni zatvore, prestanu slušati ili se povuku, drugi počnu agresivnije braniti svoj stav. Razgovor tada gubi smisao i vrlo lako upadate u začarani krug prepirke. Taibbi tvrdi da je ključno prepoznati trenutak kada emocije „preuzmu volan“, tj. počnu kontrolirati raspravu. Svojim klijentima zdravu komunikaciju često pokušava objasniti kroz metaforu vožnje automobila:
1. Odredite destinaciju: Prije nego krenete, morate znati kamo idete, odnosno koji je vaš cilj. Drugim riječima, prije razgovora važno je znati što zapravo želite postići, umjesto da razgovor zvuči kao niz optužbi.
2. Ne skrećite s puta: Drugi važan korak je „ne skretati s putanje“. Čim razgovor postane napet, ljudi često skrenu na stare probleme, prošlost i međusobna optuživanja.
Osjećaji se smiruju osjećajima, a ne činjenicama: Psiholog ističe kako pokušaji dokazivanja tijekom svađe najčešće samo pogoršavaju situaciju. Umjesto toga, savjetuje da se fokus prebaci na emocije. Primjerice, možete pitati: „Što se događa?“, „Zašto si se povukao?“, „Jesam li rekao nešto što te povrijedilo?“ ili „Oprosti što sam povisio ton.“ Važno je govoriti smireno i bez obrambenog stava jer će svaka dodatna negativna emocija samo „doliti ulje na vatru“. Ako osjećate da razgovor postaje intenzivan, Taibbi preporučuje kratki odmor.
Objasnite sugovorniku da se ne osjećate dobro i da trebate malo vremena kako bi smirili svoje osjećaje. Na taj način preuzimate odgovornost za svoje emocije, a drugoj osobi dajete do znanja da je ne odbacujete. Psiholog savjetuje i da se tijekom pauze ne vraćate raspravi dok se obje strane ne smire. Ako treba, prošećite, otiđite u drugu prostoriju ili jednostavno odgodite razgovor za kasnije.
Mnogi parovi i prijatelji nakon sukoba prestanu razgovarati o problemu koji je prouzročio nesuglasice, no Taibbi upozorava da je važno vratiti se temi kada se emocije smire. Tek tada možete mirno razgovarati o pravom problemu i pokušati pronaći kompromis koji odgovara objema stranama. Jednako je važno razgovarati i o tome što vam je zasmetalo tijekom prepirke. Je li nešto bilo pogrešno rečeno ili shvaćeno? Jeste li koristili pregrub ton? Ovakvi razgovori mogu vam pomoći da se slični sukobi ubuduće lakše izbjegnu i ne eskaliraju.
Otvori KEKS Pay
