Poruka koju desetljećima slušamo jest da je sunce opasno i da ga treba izbjegavati po svaku cijenu zbog rizika od raka kože. Međutim, ugledni liječnik dr. Roger Seheult, gostujući u popularnom podcastu "The Diary Of A CEO", upozorio je da bi takav pristup mogao biti štetniji nego što mislimo. Pozvao se na rezultate revolucionarne studije provedene u Švedskoj, koja je tijekom dvadeset godina pratila gotovo 30.000 žena.
Zaključci do kojih su došli istraživači su zapanjujući: izbjegavanje sunca pokazalo se kao faktor rizika za smrtnost slične magnitude kao i pušenje. Dr. Seheult ističe da, iako je vitamin D ključan, blagodati sunčeve svjetlosti daleko nadilaze samo njegovu proizvodnju, upućujući na složene mehanizme koji utječu na cjelokupno zdravlje, od kardiovaskularnog sustava do imuniteta. Njegova poruka nije poziv na neodgovorno izlaganje suncu, već apel za preispitivanje pretjerano strogih preporuka koje bi, u konačnici, mogle donijeti više štete nego koristi.
Švedska studija, poznata pod nazivom "Melanom u južnoj Švedskoj", analizirala je podatke prikupljene od 29.518 žena u dobi od 25 do 64 godine. Ispitanice su podijeljene u skupine prema svojim navikama izlaganja suncu, od onih koje ga aktivno izbjegavaju do onih koje se redovito i najviše izlažu. Rezultati objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu pokazali su da je stopa smrtnosti od svih uzroka bila otprilike dvostruko veća kod žena koje su izbjegavale sunce u usporedbi s onima iz skupine s najvišom razinom izlaganja.
Ovaj povećani rizik nije bio zanemariv; znanstvenici su procijenili da je izbjegavanje sunca odgovorno za oko tri posto svih smrtnih slučajeva u promatranoj populaciji. Ono što je posebno važno jest uzrok smanjene smrtnosti kod žena koje su provodile više vremena na suncu: radilo se prvenstveno o manjem broju smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima te drugim bolestima koje nisu povezane s rakom.
Najdramatičniji zaključak istraživanja svakako je usporedba s pušenjem. Analiza je pokazala da su nepušačice koje su u potpunosti izbjegavale sunce imale sličan očekivani životni vijek kao pušačice iz skupine koja se najviše izlagala suncu. Drugim riječima, rizik povezan s nedostatkom sunčeve svjetlosti bio je toliko značajan da je praktički poništio dobrobiti koje donosi nepušenje. Očekivani životni vijek žena s najaktivnijim navikama izlaganja suncu bio je jednu do dvije godine duži od onih koje su sunce izbjegavale. Ovi podaci sugeriraju da se na nedostatak sunca treba gledati kao na ozbiljan javnozdravstveni problem, a ne samo kao na pitanje životnog stila. Iako se ovakve opservacijske studije moraju interpretirati s oprezom, snažna povezanost i ovisnost o "dozi" izlaganja suncu snažno upućuju na uzročno-posljedičnu vezu.
Naravno, postavlja se pitanje rizika od raka kože, posebno melanoma, koji se desetljećima povezuje sa sunčevim zračenjem. Švedski znanstvenici pozabavili su se i tim paradoksom. Iako je izlaganje suncu doista povezano s većom učestalošću melanoma, studija je otkrila da je prognoza bolesti bila znatno bolja kod osoba s navikama aktivnog sunčanja. Štoviše, žene koje su izbjegavale sunce, a ipak razvile melanom, imale su značajno višu stopu smrtnosti. Čini se da su koristi od izlaganja suncu, poput smanjenja rizika od srčanih bolesti i drugih uzroka smrti, toliko velike da nadmašuju povećani rizik od raka kože, barem u podnebljima s manjim intenzitetom sunčevog zračenja poput Švedske. Stoga autori studije i stručnjaci poput dr. Seheulta pozivaju na "preispitivanje" postojećih smjernica i promicanje uravnoteženog pristupa koji prepoznaje sunce kao ključan element za dug i zdrav život.
Otvori KEKS Pay
Eto puši u hladu!