Sunce je konačno zasjalo, temperature rastu, a s tim se ponovno vraća i vječna rasprava o sunčanju. Mnogi se pitaju je li preplanuli ten doista toliko štetan, što ima loše u malo boje i mogu li solariji biti prihvatljiva zamjena kada nemamo vremena za sunčanje na otvorenom. No, stručnjaci upozoravaju da izlaganje ultraljubičastom zračenju, bilo na suncu ili u solariju, nije bez rizika, piše WebMD. Rasprava se posebno zaoštrila nakon što je američka udruga industrije solarija pokrenula kampanju u kojoj se tvrdilo da je povezanost solarija i melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, prenaglašena i nedovoljno dokazana.
Na to su oštro reagirale organizacije koje se bave istraživanjem melanoma, upozoravajući na štetne posljedice sunčanja i umjetnog tamnjenja. Za običnog čovjeka, u moru suprotstavljenih tvrdnji, lako je ostati zbunjen. Jedan od najvećih mitova jest tvrdnja da solarij ne uzrokuje melanom. Predstavnici industrije solarija ističu da postoje različiti čimbenici rizika, uključujući nasljeđe, te da milijuni ljudi koriste solarij, a ne obole od raka kože. No, stručnjaci za melanom tvrde da je veza između UV zračenja, bilo iz sunca ili solarija, i povećanog rizika od melanoma neupitna. U jednoj analizi 19 ranije objavljenih studija zaključeno je da korištenje solarija prije 35. godine povećava rizik od melanoma za 75 posto.
Ni sunčanje na otvorenom nije bezazleno. Stručnjaci upozoravaju da fokusiranje samo na melanom može biti zavaravajuće, jer je veza između UV zračenja i drugih oblika raka kože također dobro poznata. To uključuje nemelanomske karcinome kože, poput karcinoma pločastih stanica i bazocelularnog karcinoma.
Čest argument u korist sunčanja jest vitamin D, poznat kao 'sunčani vitamin'. Nitko ne osporava da je vitamin D važan za zdravlje kostiju, a istraživanja ga povezuju i s boljim zdravljem srca te mogućom zaštitom od raka dojke. Ipak, dermatolozi naglašavaju da ga nije nužno dobivati iz UV zračenja. Vitamin D može se unositi dodacima prehrani i namirnicama obogaćenima vitaminom D, poput mlijeka, žitarica, jogurta i soka od naranče, kao i kroz ribu poput lososa, skuše i tune.
Još jedan potvrđen učinak sunčanja jest prerano starenje kože. Dugotrajno izlaganje UV zračenju, bilo u solariju ili na suncu, može dovesti do takozvanog fotostarenja, odnosno bora, opuštenije kože i kožaste teksture. Istraživanja su pokazala da korištenje solarija može izazvati promjene u DNK kože povezane s tim procesom, dok UV zračenje sunca ubrzava nakupljanje mutacija povezanih s prijevremenim starenjem.
Zaključak stručnjaka je jasan: preplanuli ten možda mnogima izgleda privlačno, ali nije znak zdravlja. Zaštita kože trebala bi biti navika tijekom cijele godine, a ne samo na plaži. Preporučuje se koristiti kremu širokog spektra s najmanje SPF 15, koja štiti od UVA i UVB zraka, izbjegavati sunce između 10 i 15 sati, nositi šešir širokog oboda i laganu odjeću dugih rukava. Kremu za sunčanje najbolje je nanijeti 30 minuta prije izlaska na sunce i obnavljati je svaka dva sata tijekom izlaganja. Umjesto namjernog tamnjenja, koži je bolje pružiti zaštitu, njegu i dovoljno vitamina D iz sigurnijih izvora. Jer ljetni sjaj može se postići i bez rizika koji koža pamti mnogo dulje od jedne sezone.
Kardiolozi se kunu u njih: Ovo je 5 namirnica koje čiste žile i spašavaju srce
Otvori KEKS Pay
