Čokolada je jedan od kultnih slatkiša bez kojih teško možemo zamisliti djetinjstvo, a u njemu nastavljamo uživati i u kasnijim godinama. U vrijednosti ove ultimativne slastice mogli smo se još jednom uvjeriti na simpatično organiziranoj proslavi tri godina rada hotela Mövenpick Zagreb. Ovaj švicarski brend dio je grupacije Accor, a njihov zagrebački lokalitet smješten u poslovnoj zoni Novog Zagreba posebnu je pozornost poklonio upravo čokoladi budući da je čokoladu i kavu učinio neizostavnim dijelom iskustva koje pruža gostima. Danas su hoteli Mövenpick poznati po svakodnevnom ritualu pod nazivom “Čokoladni sat”, tijekom kojeg gosti mogu uživati u vrhunskim kreacijama Mövenpickovih majstora čokolade.
Tako je i u Novom Zagrebu. Ovoga puta, međutim, osmislili su posebno druženje s čokoladom koje su vodili Tin Lesić, suvlasnik brenda Magnolia Slastice, te Domagoj Cerovac, osnivač Muzeja čokolade u Zagrebu, koji uspješno radi već šest godina. Reklo bi se da se teško može pronaći bolje poznavatelje ove delicije u nas. Lesić je vodio degustaciju naslijepo na kojoj su gosti mogli isprobati neke od najboljih svjetskih čokolada i tako se uvjeriti u to da razlike i između čokolada iz istih obitelji mogu biti doista velike. Bili su tu proizvodi nekih od najcjenjenijih etiketa u svijetu čokolade poput Valrhone, Vaninija, Callebauta, Chocovica i Cacheta, a neke od njih i ne srećemo tako često na domaćem tržištu. Kako je Lesić objasnio, danas je u trendu organska čokolada, dakle ona koja dolazi od tradicionalno uzgajanog kakaovca, bez ičega umjetnog ili genetski modificiranog, dok receptura ne smije podrazumijevati šećere ili kakva umjetna sladila i pojačivače okusa.
Francuska Valhrona jedan je od najcjenjenijih svjetskih brendova kada je o gastronomskim čokoladama riječ. Probali smo njihovu čokoladu Blond Dulcey, bijelu čokoladu koja miriše kao karamelizirano mlijeko, a okusom podsjeća na kekse i karamel, a osjeti se i malo soli. Doista se uživa u ovoj čokoladi koja se lijepo i lagano topi te vas dovodi do ugodnog, toplog završetka. Zatim je tu i Valhrona Andoa, mliječna čokolada s notama kakaa i mlijeka koje se i pojačavaju u okusima, no zadržava se dobar balans između slatkog i gorkog. Inače nema neke pretjerane razlike između kušanja čokolade i kakvog drugog gastronomskog proizvoda, počinje se s mirisom, prelazi na okus i teksturu, a potom na zaokus (aftertaste), doista klasično. Tu su bili i proizvodi belgijske tvrtke Callebaut, njihova izrazito gorka tamna čokolada s čak 70,5 posto kakaa koji se ovdje doista jako osjeti sa svim svojim osobinama, a proboj kroz intenzivne okuse i mirise ove čokolade doista je svojevrstan pothvat.
Događaj je bio rijetko edukativan kada se o elitnim čokoladama radi. Domagoj Cerovac upoznao je okupljene s nekim činjenicama, među ostalim govorio je o tome kako je čokolada tisućama godina bila luksuzni napitak rezerviran za elite. – Prvi tragovi konzumacije kakaa datiraju iz Ekvadora, čak 3500 godina prije Krista. Asteci su čokoladu pili u posebnim prigodama, a zrna kakaa služila su im kao valuta, primjerice jedno jaje vrijedilo je jedno zrno. U Europu je čokolada stigla s Cortezom u 16. stoljeću, ali zbog svoje gorčine nije bila omiljena. Tek je industrijska revolucija omogućila masovnu proizvodnju i nastanak prve čokoladne pločice, opisivao je Cerovac.
Tin Lesić, koji je inače godinama bio uspješan menadžer u financijskoj industriji da bi se onda posvetio svojoj strasti završivši pri tome prestižnu francusku školu École Ducasse ENSP, upoznao nas je s nekoliko činjenica o čokoladi i današnjim trendovima. – Kakao se ponajviše proizvodi u tropskim regijama diljem svijeta, a najveći su proizvođači u zapadnoj Africi kojima se pridružuje i nešto istočniji Madagaskar. Slijede oni iz Južne Amerike, a u novije vrijeme i oni iz jugoistočne Azije, regija koje imaju vruću i vlažnu klimu potrebnu za uzgoj stabala kakaa, kazao je Lesić. S Madagaskara dolazi i burbon vanilija, jedna od danas najcjenjenijih vrsta, a tamošnji terroir dopušta i uzgoj vrhunskog kakaovca. U poduljem izlaganju koje je doista bilo poput jednog širokog i sveobuhvatnog vodiča, Lesić je upozorio i na današnji trend snažnog rasta cijena čokolade uslijed klimatskih promjena, porasta cijene drugih sastojaka, deforestacije te bolesti koje se javljaju kod kakaovca.
– U posljednjih deset godina kakao je poskupio 400 posto, a ne vjerujem da će se taj trend okrenuti. Tako je moguće da ćemo se s čokoladom vratiti na početak, kada je ona doista bila luksuzni proizvod koji će si samo rijetki moći priuštiti, a ostali će se morati zadovoljiti visokoprerađenim proizvodima koji će samo podsjećati na čokoladu. Uživajmo dok možemo i nadajmo se da do toga neće doći, rekao je Lesić na doista zanimljivom događaju u hotelu koji ima 104 pametne sobe i apartmana, a dio je grupacije koja u svijetu ima više od 120 hotela i resorta u 35 zemalja.