– Kad dođeš ovamo, ne možeš reći da si pecala u Baškoj, već si pošla va ribe u Baški – podučavao je na maloj plaži ispred Obale, slastičarnice s pedesetogodišnjom tradicijom, dječak svoju mlađu sestru. Malo dalje, nedaleko od glagoljaškog slova V, jedne od 34 kamene skulpture razasute Bašćanskom stazom glagoljice, na ljudima krcatoj Veloj plaži jedna je žena tražila kamo će se smjestiti: – Volim biti ovdje, nađe se mjesta – bez ikakva stresa zbog gužve i cike oko sebe izgovorila je šireći ručnik u nekom kutku.
Iako ima više od 30 plaža i uvala, gotovo dva kilometra duga šljunčana Vela plaža, uz koju su načičkani kafići, restorani, hoteli..., jedan je od najvećih turističkih aduta Baške. Bez obzira na silnu gužvu koja s početkom ljeta na njoj zavlada, ljudi je vole i mnogi upravo zbog nje i dolaze na otok Krk, a pogodna je i za djecu i za neplivače. Pokušate li na njoj ranije rezervirati mjesto ručnikom, luftićem ili nekim sličnim pomagalom, riskirate 130 eura kazne.
Iz tog veselog mravinjaka mi smo krenuli na uzvisinu, do crkve sv. Ivana Krstitelja s čijeg vam se platoa Baška i nasuprot njezine obale najveći nenaseljeni otok u Hrvatskoj, Prvić, prostiru kao na dlanu. Do crkve i groblja na kojem počiva i utemeljitelj turizma Baške, Čeh Emil Geistlich, vodi bašćanska šetnica Put k mjesecu.
– Mi nismo odredište samo sunca i mora – kaže Lea Seršić iz Turističke zajednice, ističući jedinstvenu kombinaciju mora i planina. Dodaje kako je njihov adut i aktivni odmor, jer nude brojne biciklističke i pješačke staze koje s pogledom na more vode krajolikom satkanim od krša, suhozida i mediteranskog raslinja.
– Imamo i četiri uređena penjališta – naglašava.
Posebnost Baške su i njezini mrgari, kameni cvjetovi napravljeni suhozidnom gradnjom u kojima su se povremeno čuvale i razvrstavale ovce. U tučku se nalazi sala u koju su se tjerale sve seoske ovce dok su latice zvane mrgarići privatno vlasništvo pa je tu, na primjer, svatko šišao svoje ovce. Najočuvaniji mrgari nalaze se na visoravnima iznad Baške, a za to što nisu prepušteni zaboravu zaslužna je udruga Društvo Sinjali s čijom smo se predsjednicom Brankom Polonijom našli u galeriji Zvonimir, na etnografskoj izložbi "Cobanija", kojom je otvoreno ovogodišnje jubilarno 20. izdanje manifestacije Crna ovca.
Oko 20.000 ljudi godišnje posjeti Bašku zbog Bašćanske ploče i crkve svete Lucije u Jurandvoru u kojoj ju je povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski i pronašao, kao dio oltarne pregrade.
– Bašćanska ploča proslavila je ime ovoga kraja – potvrđuje Dana Kružić koja nas je provela ovim lokalitetom na kojem su i tragovi samostanskih zdanja te arheološki park.
Iz Jurandvora se vraćamo do mola na kojem je privezana stara barka Ivana Barbalića zvanog Gunga: – Ja nisan ribar, meni je ribarija hobi, al ju volim više nego sve na svitu – kaže ovaj jedan od posljednjih bašćanskih ribara. – Najviše smo ponosni na naše ljude, na posebnu domaću atmosferu zbog koje nam se gosti iz godine u godinu vraćaju – dodala je Lea Seršić.
Otvori KEKS Pay
