Jedan od najprepoznatljivijih cvjetnih simbola ljeta u našim krajevima definitivno su raskošni cvjetni grmovi hortenzije. Želite li da vaš vrt, okućnica ili terasa izgledaju kao iz bajke, svakako biste trebali dati šansu ovom prekrasnom cvijetu koji je k tome jednostavan za održavanje. Iako je danas doživljavamo kao biljku koja se savršeno uklapa u naše vrtove, hortenzija potječe iz udaljenih krajeva. Najviše vrsta prirodno raste u istočnoj Aziji, osobito u Japanu, Kini i Koreji, a neke vrste dolaze i iz Sjeverne i Južne Amerike. U Europu je stigla prije nekoliko stoljeća, najprije kao egzotična ukrasna biljka, a zatim se postupno proširila po vrtovima, parkovima i okućnicama.
Svojom pojavom brzo je osvojila ljubitelje cvijeća. Veliki, kuglasti ili metličasti cvjetovi izgledali su drukčije od mnogih tada popularnih vrtnih biljaka pa su hortenzije postale simbol profinjenosti, nježnosti i ljetne raskoši. Danas postoje brojne sorte, od klasičnih vrtnih hortenzija do metličastih i penjačica, pa se mogu prilagoditi različitim prostorima i stilovima uređenja. Hortenzija najbolje uspijeva na mjestu koje ima dovoljno svjetla, ali nije cijeli dan izloženo jakom suncu. Idealna je polusjena, primjerice položaj na kojem biljka dobiva jutarnje sunce, a poslijepodne je zaštićena od najjače vrućine. Previše sunca može uzrokovati venuće listova i cvjetova, dok duboka sjena može smanjiti cvatnju.
Kod sadnje je važno pripremiti rahlo, hranjivo i dobro drenirano tlo. Hortenzije vole vlagu, ali ne podnose stajanje vode oko korijena, pa zemlja mora zadržavati dovoljno vlage, ali se ne smije pretvoriti u blato. Najbolje ih je saditi u proljeće ili jesen, kada temperature nisu previsoke i biljka se lakše prima. Sadna jama trebala bi biti nešto veća od korijenove bale. Nakon sadnje biljku treba dobro zaliti i oko nje staviti sloj malča, primjerice kore drveta, komposta ili suhog lišća. Malč pomaže zadržati vlagu, štiti korijen od temperaturnih oscilacija i smanjuje rast korova.
Zalijevanje je jedan od najvažnijih dijelova njege hortenzije. Tijekom vrućih ljetnih dana treba je redovito zalijevati, osobito ako raste na sunčanijem položaju ili u tegli. Najbolje je zalijevati ujutro ili navečer, izravno uz korijen, kako bi se izbjeglo nepotrebno kvašenje listova i cvjetova. Hortenzija voli hranjivo tlo, pa joj koristi povremena prihrana. U proljeće se može dodati kompost ili gnojivo namijenjeno cvjetnim grmovima, a tijekom sezone treba paziti da se ne pretjera s dušikom jer tada biljka može razvijati puno lišća, a manje cvjetova. Kod plavih hortenzija posebnu ulogu ima kiselost tla, jer upravo ona utječe na boju cvjetova.
Jedna od zanimljivosti kod hortenzija je promjena boje cvijeta. Kod nekih sorti cvjetovi mogu biti plavi u kiselijem tlu, a ružičasti u neutralnijem ili lužnatijem tlu. Zato vrtlari ponekad dodaju posebne pripravke za zakiseljavanje tla, no važno je znati da sve hortenzije ne mijenjaju boju na isti način. Orezivanje ovisi o vrsti hortenzije, pa tu treba biti oprezan. Klasične vrtne hortenzije često cvatu na starim izbojima, što znači da se ne smiju jako rezati u proljeće jer se tako mogu ukloniti pupovi. Metličaste hortenzije, s druge strane, dobro podnose rezidbu i često se orezuju krajem zime ili početkom proljeća kako bi razvile snažne nove izboje.
Hortenzija je uglavnom otporna biljka, ali ipak ne voli ekstremne uvjete. Jaka ljetna žega, dugotrajna suša i izravno podnevno sunce mogu je iscrpiti, pa u takvim razdobljima traži dodatnu pažnju. S druge strane, mnoge sorte dobro podnose zimu, osobito ako su posađene u zemlju i ako im je korijen zaštićen malčem. Kasni proljetni mraz može oštetiti mlade pupove, osobito kod osjetljivijih vrtnih hortenzija. Ako se najavljuju niske temperature nakon što biljka već krene s rastom, dobro ju je privremeno zaštititi agrotekstilom ili laganim prekrivačem. Hortenzije u teglama osjetljivije su od onih posađenih u vrtu, pa ih zimi treba smjestiti na zaštićenije mjesto.
Velika prednost hortenzije je njezina svestranost. Može se saditi kao samostalan grm, uz ogradu, u skupinama, uz ulaz u kuću ili u velikim posudama na terasi. Odlično se kombinira s hostama, papratima, ukrasnim travama, ružama i drugim biljkama koje vole slične uvjete. Osim svježih cvjetova, hortenzije su popularne i za sušenje. Njihovi cvatovi mogu se rezati krajem ljeta ili početkom jeseni, kada poprime čvršću strukturu i blago zagasite tonove. Osušene hortenzije dugo zadržavaju oblik i lijepo izgledaju u vazama, vijencima i dekoracijama.
Iako djeluje raskošno i pomalo zahtjevno, hortenzija nije biljka rezervirana samo za iskusne vrtlare. Uz dobar položaj, dovoljno vode, malo prihrane i pravilnu rezidbu, može godinama uspijevati i svake sezone nagraditi vlasnike obiljem cvjetova. Upravo zato ne čudi što je mnogi smatraju jednom od najljepših biljaka za okućnicu.
Otvori KEKS Pay
