Bliži se kraj ljeta, ali i početak nove kulturne sezone. Jedan je od njenih prvih vjesnika, već tradicionalno, Festival svjetske književnosti u Zagrebu. Ta se manifestacija u organizaciji Frakture održava trinaesti put, od 31. kolovoza do 4. rujna, i to na novoj lokaciji, u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje će ga u nedjelju svečano otvoriti slavna škotska spisateljica bugarskog podrijetla Kapka Kassabova. S tom osebujnom, zanimljivom i nagrađivanom književnicom, autoricom knjiga "Prema jezeru. Balkansko putovanje u sjeni rata i mira" te "Anima. Divlja pastorala", razgovarat će glavni urednik Frakture Seid Serdarević, koji nam je najavio što nas sve čeka na 13. Festivalu svjetske književnosti.
– Festival, kao i dosadašnjih godina, nema specifičnu temu, no gotovo uvijek se dogodi da se neke stvari same poklope i nametnu kao bitne, interesantne i relevantne. Tako bih rekao da će se ove godine, s jedne strane, baviti pitanjima identiteta, a s druge klimatskim i drugim promjenama kojima svjedočimo. Uz Kapku Kassabovu, dolaze nam doista brojni, veliki i važni autori iz 17 zemalja iz cijelog svijeta, njih više od 80. Uvijek je teško izdvajati, ali jedan od naših gostiju je i Sergej Lebedev, ruski autor koji živi u egzilu u Njemačkoj od početka rata u Ukrajini, zatim je tu jedan od najvećih suvremenih nizozemskih autora Gerbrand Bakker, iz Švedske nam dolazi Sara Gordan, iz Austrije Karl Markus Gauss, iz Švicarske Zora del Buono, iz Finske Sofia Oksanen, a iz Španjolske Fernando Aramburu... Iz našeg bližeg susjedstva i okoline izdvojio bih Feđu Štukana, Magdalenu Blažević, Alidu Bremer, Ivanu Sajko, Antu Tomića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića i Almira Kaplana, ali da ne bih morao nabrajati sve sjajne ovogodišnje goste, pronaći ih možete na stranicama FSK, u programu, koji je doista bogatiji no ikada dosad – kaže nam Serdarević.
Jedan je novitet 13. izdanja i lokacija jer FSK se prvi put održava u Hrvatskom narodnom kazalištu, i to na tri "stagea", u velikoj dvorani, tonskoj dvorani i foajeu.
– Svakog dana imat ćemo po osam programa, prvi počinje u 17 sati, a posljednji završava u 21 sat. Posjetitelji na njih mogu ući s jedinstvenom dnevnom festivalskom ulaznicom, slobodno se kretati od pozornice do pozornice, odabrati što žele slušati, cirkulirati, razgovarati sa sudionicima i drugim posjetiteljima. Osim toga, u knjižari Fraktura tijekom svih dana festivala održava se i besplatni program, neformalna druženja, odnosno "kave s autorima", na kojima će svi posjetitelji imati priliku jedan na jedan razgovarati s nekim od naših gostiju – otkriva nam Serdarević, koji je ponosan na činjenicu što se inozemni autori iz godine u godinu rado odazivaju pozivima u Zagreb.
– Svi oni koji se bave organizacijom bilo kakvog festivala znaju kakva je konkurencija, da nije lako privući inozemne autore uza sve njihove obaveze. Pa čak i kada se program našeg FSK usporedi s nekim velikim svjetskim festivalima, kao što je, primjerice, Međunarodni književni festival u Berlinu, koji se održava u gotovo isto vrijeme, moram se pohvaliti da naš program i gosti mogu s njim stati rame uz rame. Autori vole Zagreb i vole naš festival jer iako je naš tim malen, odličan je i uigran, naši su moderatori uvijek dobro pripremljeni i razgovori o književnosti vode se na visokom nivou i uz simultani prijevod – tvrdi.
Bilo bi, naravno, ljepše da se barem pola godine mogu posvetiti planiranju i organiziranju ovakvog festivala, priznaje nam, ali financijske mogućnosti to im za sada ne dopuštaju. Ipak, hrvatskim ljubiteljima knjiga, smatra, ne nedostaje književnih festivala.
– Fantastično je da imamo i Zagreb Book Fest, pulski Sa(n)jam knjige, riječki Vrisak, Mediteranski i Panonski festival knjige, Festival europske kratke priče i druge manifestacije na kojima ljudi mogu doći u dodir s književnim zvijezdama današnjice. Takvi događaji populariziraju književnost i potiču čitanje, što je nešto na čemu se stalno i neumorno treba raditi. Jer, konkurencija je velika, a probiti se do ljudi, uz sav online sadržaj koji im je dostupan za konzumaciju, nije nimalo lako. Knjiga je najklasičniji od svih medija, nešto što postoji već tisućljećima, a u tiskanom obliku kakav poznajemo više od pet stotina godina. U tom se razdoblju, od Gutenbergova izuma tiska pa do danas, knjiga nije previše mijenjala i pokazala se kao doista izdržljiv medij. Međutim, u društvu u kojem su spektakl i glamur sve važniji ne škodi malen dašak toga unijeti i u književnost, približiti je široj publici, a mislim da forma festivala omogućava upravo to – smatra Serdarević.
A iako čitalačke navike Hrvata, iz godine u godinu pokazuju istraživanja, nisu baš bajne, posjećenost Festivala svjetske književnosti od početaka, otkriva nam Serdarević, ostaje stabilna. Osim toga, primjećuje se i porast zanimanja za hrvatsku književnost, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu, gdje su prijevodi naših autora sve traženiji. Međutim, trenutačna društvena i politička klima daleko je od povoljne – pogledamo li s jedne strane udare na kulturne institucije i zabrane knjiga u, primjerice SAD-u, a s druge slične napade na kulturne manifestacije u Hrvatskoj, poput nedavnog slučaja u Benkovcu. Kako književnost i umjetnost mogu na to odgovoriti, upitali smo se.
– Živimo u atmosferi straha i nerazumijevanja. Iznova se pokazuje da upravo oni koji malo čitaju nisu u stanju razumjeti drugog i drugačijeg, ne razumiju što znači prostor tolerancije i dijaloga. I to je vrlo opasno. Taj zloduh je kod nas ponovno pušten iz boce ovog ljeta, ali nije to prvi put. Te tendencije doživjeli smo 90-ih, a imali smo ih i prije desetak godina, kada je na meti bila filmska umjetnost. Ovo su vremena velikih promjena, a s promjenom, razumljivo, dolaze i strahovi, od drugačijih, migranata, umjetne inteligencije, rata, koji je sveprisutan... Takve stvari kod ljudi bude obrambene reflekse, a oni se onda često pretvaraju u vrlo agresivne manifestacije. I tu kultura bude prva na udaru. Ali kultura je upravo ta koja uvijek mora na to ukazivati i protiv toga se boriti. Nije to lagan zadatak, pogotovo kada se govor mržnje tako lako i brzo širi društvenim mrežama. No vjerujem da književnost i umjetnost svih vrsta imaju moć – možda malu, ali sveprisutnu. U nekim najgorim trenucima koje je čovječanstvo proživjelo upravo je umjetnost bila ta koja je ostavila trag. I umjetnost je ono što mi ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama – zaključuje Serdarević.
Otvori KEKS Pay
